Nema smetnje na glavi raditi, tamo gdje te boli ili blizu toga mjesta.
A, taj sto je izokrenio oci vjerovatno ima nesto, mesh, ayn ili sihr.
Kad se radi hidzama, kod oboljelog krenu JAKE reakcije.
Bit ce ti, inshaAllah, daleko bolje. Oboljeli osjete velike promjene, a mogu se i izlijeciti sebebom hidzame.
Shejh Bali pise da se ne uzimaju sedativi dok se uci rukja. Na eng tranquilizers.
Ja bih ti rekao da ih ne uzimas jer su ti se reakcije intenzivirale i to je dio lijecenja, inshaAllah.
Glavobolje
Moderatori: Haris, EMIRgr, Yassin
-
Haris
- Veteran
- Postovi: 1466
- Pridružio se: Pet Nov 14, 2008 6:35 pm
- Lokacija: Zavidovici, Bosna i Hercegovina
- Kontakt:
Re: Glavobolje
Što se tiče hidžame, samo da napomenem. Naletio sam na nekoj stranici na tekst o hidžami i piše da gubi post i onaj koji radi hidžamu, i kome se radi hidžama. Pa ipak provjerite za svaki slučaj.
Pisali su neki izvori ispod, nisam upamtio.
Pisali su neki izvori ispod, nisam upamtio.
Re: Glavobolje
Jace je, inshaAllah, misljenje da hidzama ne kvari post.
...
Da li hidžama utiče na ispravnost posta?
Većina islamskih učenjaka (Hanefija, Šafija i Malikija) je mišljenja da hidžama ne kvari post, i to je, Allah najbolje zna, najprihvatljivije mišljenje. Meðutim, ovom mišljenju su se suprostavile Hanbelije koje zastupaju suprotan stav. (Vidi El-Mebsut, 3/57; Beda'i Es-Sena'i, 2/107; El- Medžmu', 6/349; Kešafu El-Kina', 2/372; El-Mugni, 4/350) Rekao je Ibn Abdu El- Ber, Allah mu se smilovao: „Nema nikakve smetnje da postač čini hidžamu, jedino ako se ne boji da će toliko oslabiti što bi uticalo na nastavak njegovog posta. Svi dokazi o tome su oprečni, merfu' i mudtarib! Za obavezujući propis o kvarenju posta onoga ko ne jede, ko ne pije i spolno ne opći je neophodan dokaz koji nije oprečan i oko kojeg nema nikakvog spora.“ (El-Kafi, 1/352) Ovo je, dakle, glavni oslonac onima koji zastupaju mišljenje da hidžama ne kvari post, odnosno, oslanjaju se na osnovu koja ukazuje na to da je post ispravan i da ga ništa ne može pokvariti sve dok na to ne ukaže ispravan dokaz koji ukazuje na suprotno. Tu osnovu su poduprijeli i mnogobrojnim hadisima, a meðu njima i slijedećim: Od Ibn Abbasa, radijallahu 'anhuma, se prenosi: „Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi we selleme, je učinio hidžamu dok je postio!“ (Buharija, 1939) Od Enesa, radijallahu 'anhu, se prenosi da je bio upitan: “Da li ste, u vrijeme Allahovog poslanika, sallallahu 'alejhi we selleme, smatrali pokuðenom hidžamu za postača? Reče: Ne, osim zbog njegove slabosti!“ (Buharija, 1940) Oni koji smatraju da hidžama kvari post, taj stav podupiru vjerodostojnim hadisom, gdje Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi we selleme, kaže: „Post je pokvario i onaj koji čini (drugom) hidžamu, a i onaj kome se ona čini!“ (Ahmed, 5/276; Ebu Davud, 2/770; Ibn Madžeh, 1/5377; i drugi) Ovaj hadis jasno dokazuje ništavnost posta osobe koja čini i kojom se čini hidžama. Na ovaj argument je prigovoreno različitim
pristupom njegova shvatanja. Rečeno je da je on - iako je vjerodostojan - derogiran sa hadisom od Ibn Abbasa i drugih jer se u drugim predajama spominje da je hadis izrečen u godini kada
je osloboðena Mekka, tačnije, 18 ramazana osme godine po hidžri. Meðutim, hadis od Ibn Abbasa je rečen poslije toga nakon dvije godine, u vrijeme oprosnog hadža. Dalje, ovaj isti hadis se može na različite načine razumjeti. Možemo ga shvatiti da se njim želilo kazati da je osobi koja čini i kojoj se čini hidžama uskraćena vrijednost posta, jer su neki ashabi običavali kazati za osobu koja progovori u vrijeme džumanske hutbe: „Ti nemaš džume!“- misleći na njenu vrijednost i nagradu. (Pogledaj Medžmu', 6/352; i El-Istizkar, 10/128) Takoðer, ovaj hadis se može razumjeti da se njim želi ukazati na izloženost eventualnom kvarenju dotičnog posta, jer, onaj koji čini
drugom hidžamu (u to vrijeme se krv isisavala životinjskim rogom) nije siguran od mogućnosti slučajnog gutanja krvi pri njenom isisavanju, dok onaj kome se ona čini nije siguran da će moći izdržati svoj post bez njegovog prekidanja prije isteka vremena. (Me'alimus sunen, 2/771)
...
Da li hidžama utiče na ispravnost posta?
Većina islamskih učenjaka (Hanefija, Šafija i Malikija) je mišljenja da hidžama ne kvari post, i to je, Allah najbolje zna, najprihvatljivije mišljenje. Meðutim, ovom mišljenju su se suprostavile Hanbelije koje zastupaju suprotan stav. (Vidi El-Mebsut, 3/57; Beda'i Es-Sena'i, 2/107; El- Medžmu', 6/349; Kešafu El-Kina', 2/372; El-Mugni, 4/350) Rekao je Ibn Abdu El- Ber, Allah mu se smilovao: „Nema nikakve smetnje da postač čini hidžamu, jedino ako se ne boji da će toliko oslabiti što bi uticalo na nastavak njegovog posta. Svi dokazi o tome su oprečni, merfu' i mudtarib! Za obavezujući propis o kvarenju posta onoga ko ne jede, ko ne pije i spolno ne opći je neophodan dokaz koji nije oprečan i oko kojeg nema nikakvog spora.“ (El-Kafi, 1/352) Ovo je, dakle, glavni oslonac onima koji zastupaju mišljenje da hidžama ne kvari post, odnosno, oslanjaju se na osnovu koja ukazuje na to da je post ispravan i da ga ništa ne može pokvariti sve dok na to ne ukaže ispravan dokaz koji ukazuje na suprotno. Tu osnovu su poduprijeli i mnogobrojnim hadisima, a meðu njima i slijedećim: Od Ibn Abbasa, radijallahu 'anhuma, se prenosi: „Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi we selleme, je učinio hidžamu dok je postio!“ (Buharija, 1939) Od Enesa, radijallahu 'anhu, se prenosi da je bio upitan: “Da li ste, u vrijeme Allahovog poslanika, sallallahu 'alejhi we selleme, smatrali pokuðenom hidžamu za postača? Reče: Ne, osim zbog njegove slabosti!“ (Buharija, 1940) Oni koji smatraju da hidžama kvari post, taj stav podupiru vjerodostojnim hadisom, gdje Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi we selleme, kaže: „Post je pokvario i onaj koji čini (drugom) hidžamu, a i onaj kome se ona čini!“ (Ahmed, 5/276; Ebu Davud, 2/770; Ibn Madžeh, 1/5377; i drugi) Ovaj hadis jasno dokazuje ništavnost posta osobe koja čini i kojom se čini hidžama. Na ovaj argument je prigovoreno različitim
pristupom njegova shvatanja. Rečeno je da je on - iako je vjerodostojan - derogiran sa hadisom od Ibn Abbasa i drugih jer se u drugim predajama spominje da je hadis izrečen u godini kada
je osloboðena Mekka, tačnije, 18 ramazana osme godine po hidžri. Meðutim, hadis od Ibn Abbasa je rečen poslije toga nakon dvije godine, u vrijeme oprosnog hadža. Dalje, ovaj isti hadis se može na različite načine razumjeti. Možemo ga shvatiti da se njim želilo kazati da je osobi koja čini i kojoj se čini hidžama uskraćena vrijednost posta, jer su neki ashabi običavali kazati za osobu koja progovori u vrijeme džumanske hutbe: „Ti nemaš džume!“- misleći na njenu vrijednost i nagradu. (Pogledaj Medžmu', 6/352; i El-Istizkar, 10/128) Takoðer, ovaj hadis se može razumjeti da se njim želi ukazati na izloženost eventualnom kvarenju dotičnog posta, jer, onaj koji čini
drugom hidžamu (u to vrijeme se krv isisavala životinjskim rogom) nije siguran od mogućnosti slučajnog gutanja krvi pri njenom isisavanju, dok onaj kome se ona čini nije siguran da će moći izdržati svoj post bez njegovog prekidanja prije isteka vremena. (Me'alimus sunen, 2/771)
Re: Glavobolje
Selam alejkum
Da Brate Harise citao sam i ja .Ali to znaci u toku Posta ako se nevaram .Znaci moze posle posta naprimjer nakon aksama ili posle ili posle jacije .
Da Brate Harise citao sam i ja .Ali to znaci u toku Posta ako se nevaram .Znaci moze posle posta naprimjer nakon aksama ili posle ili posle jacije .
-
Haris
- Veteran
- Postovi: 1466
- Pridružio se: Pet Nov 14, 2008 6:35 pm
- Lokacija: Zavidovici, Bosna i Hercegovina
- Kontakt:
Re: Glavobolje
Da, poslije može. Opet, najbolje Allah zna..