Pogledaj neodgovorene postove | Pogledaj aktivne teme Danas je Sre Dec 13, 2017 3:21 am




Odgovori na temu  [ 1 Post ] 
 Anksioznost-Nervoza-Medicinsko Stanoviste 
Autoru Poruka
Mlađi član

Pridružio se: Sub Jan 07, 2006 8:05 am
Postovi: 70
Post Anksioznost-Nervoza-Medicinsko Stanoviste
Definicija: Anksioznost je stanje koje se očituje osjećajem tjeskobe, preplašenosti, straha, sve do panike uz psihomotornu napetost i unutrašnji nemir, te postojanje osjećanja kao da će osoba “eksplodirati”. Anksioznost je najčešće nemotivirana i neobjektivna i nije vezana za objekat ili osobu.

Poremećaji anksioznosti su najčešći emocionalni poremećaji, koji zahvataju i mlade i odrasle ljude. Anksioznost se počinje formirati u ranom djetinjstvu – bazična anksioznost, koja je uslovljena osjećajem bespomoćnosti, usamljenosti i nesigurnosti kod djeteta.

Separaciona anksioznost najčešće se javlja u uzrastu 10 do 18 mjeseci. To je emocionalna reakcija izazvana izdvajanjem djeteta u nepoznatu sredinu bez prisustva majke i nesposobnost djeteta da se približi majci na bilo koji način. Anksioznost se vrlo često prenosi sa majke na djecu. Anksionznost se javlja u svim periodima života, a njene najizraženije manifestacije su od 16 do 45 godine života.
Može se razviti usljed kompleksnih kombinacija faktora rizika, uključujući životne događaje, karakteristike ličnosti, genetiku, hemijske procese u organizmu.

Većina ljudi doživi osjećanje anksioznosti (strepnja, tjeskoba) prije značajnih događaja kao što su važan ispit, poslovna prezentacija, prvi sastanak sa seksualno privlačnom osobom. Kad ljudi doživljavaju anksioznost, tipično osjećaju uznemirenost, neprijatnost i napetost. Osjećati se anksiozno u ovakvim situacijama je adekvatno i to stanje obično kratko traje. Ova osjećanja se ne svrstavaju u kliničku anksioznost, već su uobičajen dio svakodnevnog života, jer ljudi prirodno osjećaju anksioznost kada su suočeni sa prijetnjom, opasnošću ili kada su pod stresom.

S druge strane, poremećaji anksioznosti su ozbiljni emocionalni poremećaji koji ispunjavaju život osobe preplavljujućom anksioznošću i strahom koji su hronični, intenzivni i mogu se progresivno pogoršavati ukoliko se ne tretiraju. Obuzeti napadima panike, opsesivnim mislima, noćnim morama ili neprestanim zastrašujućim fizičkim simptomima, neki ljudi s poremećajem anksioznosti postaju zatvorenici u kućnom pritvoru. Uobičajeno, poremećaji anksioznosti se razvijaju tokom rane adolescencije ili ranog odraslog doba.

Poremećaji anksioznosti su kategorizirani na sljedeći način:

Generalizovani anksiozni poremećaj (GAP). Karakterišu ga izražena i nerealistična zabrinutnost koja traje šest mjeseci ili duže; kod odraslih, anksioznost se fokusira oko tema kao što su zdravlje, novac ili karijera. Pored hronične zabrinutosti, prisutni su drhtanje, grčenje mišića, nesanica, napetost u abdominalnom predjelu, vrtoglavica, povećana iritabilnost.

Opsesivno-kompulsivni poremećaj (OKP). Kod ove vrste poremećaja anksioznosti, osobe imaju uporne, ponavljajuće misli (opsesije) koje odražavaju pretjeranu anksioznost i strah; tipične misli su zabrinutost oko infekcija i zaraženosti ili strah od neadekvatnog ili nasilnog ponašanja. Opsesivne misli mogu voditi ka izvođenju rituala (kompulzija) - kao što su pranje ruku ili ponavljanje fraza – s ciljem oslobađanja od anksioznosti uzrokovane opsesivnim mislima.

Panični poremećaj. Ljudi s paničnim poremećajem pate od ozbiljnih napada panike bez očiglednog razloga. Napadi panike izazivaju doživljaj kao da će se osoba onesvjestiti, poludjeti ili doživjeti infarkt i umrijeti. Manifestuje se lupanjem srca, nelagodom ili bolom u grudima, znojenjem, drhtanjem, zažarenošću ili trncima po dijelovima tijela, suhim ustima i doživljajem gušenja, strahom od umiranja i gubljenja kontrole, doživljajem nestvarnosti, itd. Napadi panike često se javljaju sa agorafobijom – strahom da će se doživjeti napad panike na mjestima sa kojih bi bilo teško pobjeći, te se takva mjesta izbjegavaju.


Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP). Obično slijedi nakon izložensoti osobe traumatskom događaju kao što su posmatranje smrti druge osobe, seksualno zlostavljanje, iznenedna smrt bliske osobe ili prirodna katastrofa. Tri su osnovne manifestacije PTSP-a: „oživljavanje” traumatskog događaja („flešbek” ili noćna mora), izbjegavajuće ponašanje (izbjegavanje mjesta povezanih sa traumom), te emocionalno udaljavanje od drugih i psihološka uznemirenost (poremećaji spavanja, iritabilnost i slaba koncentracija).

Poremećaj socijalne anksioznosti (Socijalna fobija). Karakteriše se ekstremnom anksioznošću vezanom za procjenu drugih ili ponašanje koje bi moglo dovesti do ismijavanja i osramoćivanja. Ovakva intenzivna anksioznost može voditi izbjegavajućem ponašanju. Fizičke manifestacije povezane sa ovim poremećajem su lupanje srca, ubrzano disanje, crvenjenje i znojenje.

Specifične fobije. Osobe sa specifičnim fobijama pate od intenzivnog straha od specifičnih situacija ili objekata (zatvoren ili otvoren prostor, visina, pauci, psi, itd.). Izraženost straha je neadekvatna u odnosu na situaciju i osoba je prepoznaje kao iracionalnu. Specifične fobije mogu dovesti do izbjegavanja uobičajenih, svakodnevnih situacija.

Osobe koje pate od anksioznosti često mogu imati slijedeće psihičke simptome:

• lahko gube strpljenje
• imaju poteškoća s koncentracijom
• očekuju najgori mogući ishod neke situacije
• stalno misle o najgorem mogućem ishodu
• imaju poteškoća sa spavanjem
• postaju depresivni
• postaju preokupirani oko neke stvari, ili postanu opsesivni

Psihički simptomi mogu biti praćeni fizičkim simptomima:

• pojačani osjećaj žeđi
• nervozni "trbuh"
• puštanje vjetrova
• učestalo mokrenje
• nemogućnost reagiranja na seksualnu stimulaciju
• stezanje u prsima
• periodi nastupanja uzlupanog srca (palpitacije)
• bolovi u mišićima
• glavobolje
• smetenost
• tremor
• ženama mogu izostati mjesečnice ili mogu biti jako bolne

Što mogu učiniti da pomognem sebi?

Prvi korak je nastojati razumjeti kako nastaje tjeskoba. Tjeskoba je kombinacija tjelesnih i psihičkih simptoma. One su dio reakcije koju psiholozi nazivaju "bori se ili bježi" (engl.: fight or flight). Kad je tijelo pod nekom prijetnjom ono se instinktivno automatski priprema za borbu, ili da se obrani ili da jednostavno pobjegne od opasne situacije. Živjeti u sadašnjem vremenu, ne trošiti svoje potencijale brigom za budućnost. Ne opterećivati se mislima o prošlosti, ona se ne može promijeniti. Često razmišljati o radosnim i pozitivnim događajima u životu, potiskivati teškoće življenja (malo razmišljamo o onome što imamo, mnogo i često razmišljamo o onome što nemamo). Sa pozitivnim emocijama obavljati sve poslove i uživati u njima. Učiniti napor i ne dozvoliti da sitni problemi uništavaju sreću i emocionalnu ravnotežu.

Opuštanje

Jedan od načina je prakticiranje različitih relaksacijskih tehnika. Opuštanje neće istog trenutka riješiti probleme. To je vještina koja se mora iznova učiti, i kao kod svake vještine, stječe se samo kroz dugotrajnu i upornu vježbu.

Tjelesna vježba

Druga strategija olakšavanja fizičkih simptoma je "aerobno" vježbanje. To se odnosi na hodanje, trčanje, odnosno na svaku fizičku aktivnost koja ubrzava makar i malo rad srca. Vježbanje srčanog mišića će učiniti taj mišić snažnijim, i stoga manje podložnim iznenadnim nastupima uzlupanosti što zna biti vrlo neugodno. Vježbanje također može pomoći osloboditi tijelo nekih napetosti koje se nakupljaju i koje mogu biti hrana za tjeskobu.

Dijeta

Kofein je prisutan u mnogim osvježavajućim pićima, a ne samo u kafi i čaju kako se misli. Poželjno je izbjegavanje napitaka koje sadržavaju kofein, koliko je god to moguće. On ima učinak na srce, ubrzava ga, tjera na mokrenje, što su mogući znakovi opće tjeskobe. Također, on može ometati normalan san, još jedan znak tjeskobe. Ako ste umorni, teže će te kontrolirati vaše emocije i vjerojatno ćete osjetiti tjeskobu. Pokušavanje rješavanja problema premorenosti kofeinom samo će pogoršati stvari.

Recite "ne"!

Ovo može biti najbolja terapija. Preuzimate na sebe mnogo obaveza, ne misleći kako će ih biti teško riješiti. Možete se naći u situaciji da shvatite da imate previše zadaća. Često, samo jedna stvar ne uzrokuje tjeskobu. Ali kako nadodajemo obaveze u naš život, svakom novom zadaćom postajemo sve tjeskobniji i tjeskobniji. Anksioznost tako može rasti do točke kad "pucamo po šavovima". Jednako je loše osjećati malo tjeskobe za puno svari, ili osjećati puno tjeskobe za jednu stvar.

Pratite svoje misli i osjećaje

Ponekad je korisno misliti o tjeskobi na isti način na koji astmatičari misle o svom disanju. Svi mi dišemo, kao što svi mi osjećamo tjeskobu u nekoj točki našeg života. Kao što astmatičari kontroliraju redovito svoja pluća, tako bi bilo korisno redovito provjeravati stupanj svoje tjeskobe.

Profesionalna pomoć

Za neke osobe, razvijanje mogućnosti da sami rješavaju i suoče se s problemima biti će moguće tek uz pomoć stručnjaka. Prva osoba kojoj se morate obrati je vaš obiteljski liječnik. Često se osobe mogu dobro nositi s ovim poremećajem, ako u početku uzimaju lijekove. Ne bi se smjeli uzimati više od mjesec dana. Prostor koji oni stvaraju zna često biti dovoljan da osoba dođe sebi i počne se suočavati s problemom. Ako problem ustraje, potrebno se obratiti psihijatru ili kliničkom psihologu.

Poremećaji anksioznosti uspješno se tretiraju psihološki, medikamentima ili njihovom kombinacijom. Pošto svaki poremećaj anksioznosti ima svoje posebne karakteristike, tretman ne mora biti isti za svaki poremećaj. Važno je precizno utvrditi specifičan problem prije odluke o načinu tretmana.

Netretiran poremećaj anksioznosti izvor je brojnih poteškoća. Kada se podvrgne tretmanu, osoba koja ima problem i profesionalac koji pruža usluge tretmana, rade zajedno kao tim. Ako jedan tretman ne daje rezultate, treba potražiti drugi. Adekvatan tretman poremećaja anksioznosti uključuje informisanje, edukaciju i savjetovanje s ciljem da osoba razumije svoje emocionalno stanje, disfunkcionalne načine razmišljanja i obrasce ponašanja.

Pripremila: Suada Selvić, prof. pedagodije i psihologije
*preneseno sa www. nahla.ba


Ned Mar 18, 2007 3:58 am
Profil
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Odgovori na temu   [ 1 Post ] 

Ko je OnLine

Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 3 gostiju


Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Ne možete slati prikačene fajlove u ovom forumu

Pronađi:
Idi na:  
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group.
Designed by STSoftware.
Prevod - www.CyberCom.rs