Zadovoljstvo

Sve što je za pouku, bujrum pisite ovdje kao novu temu radi ljepše preglednosti

Moderatori: Haris, EMIRgr, Yassin

Odgovori
Korisnikov avatar
Yassin
Moderator
Postovi: 984
Pridružio se: Pet Apr 15, 2005 6:41 pm
Kontakt:

Zadovoljstvo

Post od Yassin » Pon Apr 18, 2005 4:41 am

Kada kod ljudi nestane ili uzmanjka zadovoljstva, povecava se srdžba i zlovolja. Nema hrane koja bi ih mogla zasititi, niti odjece koja bi mogla zaodjenuti, niti kuce u kojoj bi se mogli skrasiti

Oni svoje poglede usmjeravaju ka onima koji su iznad njih, a ne onima koji su na manjem stepenu od njih, tako da svjesno ili nesvjesno omalovažavaju Allahove blagodati kojima ih je obasuo. Ovakva kategorija ljudi nikada nece biti sretna, jer se njihova sreca ne može ostvariti sve dok ne dostignu vrhunac u svemu, što je nemoguce, jer Allah dž.š. ne dozvoljava da iko, osim Njega, ostvari sveopce savršenstvo, bez obzira o kome se radilo; o bliskom meleku ili casnom Poslaniku ili nekome drugom.

Korisnikov avatar
Yassin
Moderator
Postovi: 984
Pridružio se: Pet Apr 15, 2005 6:41 pm
Kontakt:

Post od Yassin » Pon Apr 18, 2005 4:43 am

Definicija zadovoljstva

Islamski ucenjak Maverdi podijelio je zadovoljstvo u tri vrste i za svaku od njih dao je posebnu definiciju. Kaže u svojoj knjizi Edebu-d-dunja ve-d-dini: "Zadovoljstvo se dijeli u tri vrste:

a) Da se covjek zadovolji sa onoliko dunjaluka koliko mu dode i okrene se od sticanja neceg višeg od toga. Ovo je najveci stepen zadovoljstva.

b) Da se zadovolji sa onoliko dunjaluka koliko mu je dovoljno i izbjegava povecanje i uzimanje onoga što mu nije potrebno.

c) Da se zadovolji onim što mu je dostupno, ne prezire ono što mu dode od dunjaluka, pa makar bilo u velikim kolicinama i ne traži ono što se ne može postici, pa makar neznatno bilo. (EDEBU-D-DUNJA VE-D-DINI, 328 - 329 str.)
Najveci broj islamskih ucenjaka odabrao je zadnju definiciju i ona odgovara onome što smo naumili govoriti u ovome tekstu.

Prema ovoj definiciji, zadovoljstvo ne dolazi u koliziju (oprecnost) sa sticanjem imetka putem trgovine, niti sprecava muslimana da putuje zemljom tražeci opskrbu ili ono što ce mu koristiti. Ono što se nikako ne može spojiti sa zadovoljstvom, jeste varanje u trgovini, srdžba zbog male plate, mrzovolja u poslu, licemjerstvo (dvolicnjaštvo) radi položaja, odstupanja od da'vetskih (misonarskih) principa zbog imetka ili ugleda, zavist bratu muslimanu zbog neke blagodati, ponižavanje vlastite licnosti pred nekim drugim, mimo Allaha dž.š., sa ciljem postizanja nekog dunjaluckog dobra, itd.

Nije zadovoljan onaj koji se stvorenjima žali na Allaha dž.š., niti onaj koji želi ono što ne pripada njemu, niti onaj koji se srdi kada ne postigne nešto od dunjaluka.
S druge strane, covjek može biti zadovoljan, a posjedovati tovare zlata i srebra i prevrtati u rukama milione dinara.
Zar nismo nikada vidjeli covjeka koji posjeduje ogromno bogatstvo, a da je uz to opskrbljen zadovoljstvom?! Ne vara u trgovini, ne zakida radnike u onome što su zaslužili, ne ponižava se zbog imetka i ugleda, ne uskracuje zekat i ispunjava Allahova prava bilo da se radi o farzovima ili dobrovoljnim djelima (nafilama), izvršava sve ono to mu je Allah naredio i klone se svega onoga što mu je zabranio. Ako dobije, zahvali se Allahu, a ako izgubi, ne srdi se.

Korisnikov avatar
Yassin
Moderator
Postovi: 984
Pridružio se: Pet Apr 15, 2005 6:41 pm
Kontakt:

Post od Yassin » Pon Apr 18, 2005 4:45 am

Koristi zadovoljstva

1 - Ispunjenost srca vjerom u Allaha, pouzdanjem u Njega, predanošcu onome što mu je dodijelio i cvrsto ubjedenje u ono što se kod Njega nalazi. Kada covjek bude zadovoljan Allahovom opskrbom, on cvrsto vjeruje i ubijeden je da je Allah zagarantovao opskrbu svojim robovima i da ju je ravnomjerno raspodijelio medu njima, pa makar licno ne posjedovao ništa.

Kaže Abdullah ibn Mes'ud: "Najviše se nadam opskrbi onda kada kažu: "Nije ostalo više ni trunke brašna u kuci."
Kaže Hasan El Basri: "Ono što ukazuje na slabost tvog jekina (ubjedenja) jeste da više imaš povjerenja u ono što se nalazi u tvojoj ruci, nego u ono što se nalazi u Allahovoj ruci." (DŽAMIU-L-ULUMI VE-L-HIKEMI 2/147)

2 - Lijep život

Kaže Allah dž.š.: "Ko uradi dobro djelo, bio muškarac ili žena, a vjernik je, mi cemo uciniti da lijepim životom proživi i dat cemo im najljepšu nagradu zbog onoga što su radili." (Prijevod znacenja - En-Nahl, 97.)

Rekao je Alija, Ibn Abbas i Hasan El Basri u komentaru ovoga ajeta: "Pod lijepim životom se misli na zadovoljstvo." (Predaju od Alije i Hasana zabilježio je Taberi u svom Tefsiru 14/17 str., a predaju od Ibn Abbasa je zabilježio Hakim i ocijenio ju je vjerodostojnom 2/356)
Rekao je Imam Ibnu-l-Dževzi: "Ko bude zadovoljan, njegov život ce biti lijep, a ko bude pohlepan, povecat ce se njegova smetenost (besciljnost)." (NUZHETU-L-FUDALAI TERTIBU SIJERI EALAMI-N-NUBELAI 1504 str.)

3 - Zahvala Allahu na Njegovim blagodatima

Kaže Poslanik s.a.v.s.: "Ako budeš oprezan, postat ceš najpobožniji covjek, a ako budeš zadovoljan, postat ceš najzahvalniji Allahov rob." (Prenosi ga Ibn Madždže pod brojem 4217, Bejheki u knjizi Ez-Zuhdu-l-kebira pod brojem 818, Ebu Nuajm u Hilji 10/365 str. Imam Busagri ocijenio je ovaj hadis dobrim u ZEVAIDU 3/300)

4 - Spas od grijeha koji upropaštavaju srce i odnose dobra djela, kao što su: zavist, ogovaranje, prenošenje tudih rijeci, laž i drugi grijesi kojima je uzrok uglavnom želja za sticanje dunjaluckih dobara i bježanje od manjkavosti. Ko se zadovolji Allahovom opskrbom, nece upasti u ove i slicne grijehe, niti ce u njegovo srce uci zavist prema njegovoj braci muslimanima.

Rekao je Abdullah ibn Mes'ud: "Ubjedenje je da ne tražiš ljudsko zadovoljstvo srdeci Allaha, da ne zavidiš nikome zbog onoga cime ga je Allah dž.š. opskrbio i da ne koriš nikoga zbog toga što ti je Allah dž.š. uskratio odredenu stvar. Znaj da opskrba ne dolazi trudom trudbenika, niti je može sprijeciti neciji prezir. Allah dž.š. je iz svoje pravednosti, znanja i mudrosti, ucinio da radost i odmor budu u ubjedenju i zadovoljstvu, a tuga i briga u sumnji i srdžbi. (Predaju je zabilježio Ibn Ebi Dunja u Jekinu 118 str.)

5 - Istinsko bogatstvo leži u zadovoljstvu

Zbog toga je Allah dž.š. opskrbio svog Poslanika s.a.v.s. zadovoljstvom, na što ga podsjeca rijecima: "I siromah si bio, pa te je bogatim ucinio." (Prijevod znacenja - Ed-Duha, 8.) Navodi Hafiz Ibn Hadžer u Fethu-l-Bariju 11/277 str. da su neki ucenjaci protumacili rijec bogatstvo u ovome ajetu sa bogatstvom duše, potkrepljujuci taj stav cinjenicom da je sura Duha objavljena u Mekki i da je Poslanik s.a.v.s. sve do osvojenja Hajbera bio u slabom imovinskom stanju."

Rekao je Poslanika s.a.v.s.: "Nije bogatstvo u mnoštvu dunjaluka, nego je bogatstvo, bogatstvo duše." (Buhari br. 6446 i Muslim br. 1051)

Prenosi Imam Ibn Hibban u svome Sahihu od Ebu Zerra da mu je rekao Poslanik s.a.v.s.: "O Ebu Zerre, da li ti smatraš mnoštvo imetka bogatstvom?" - "Da." - odgovorih mu. "A da li smatraš pomanjkanje imetka siromaštvom?" - "Da." - odgovorih mu. Na to ce Poslanik s.a.v.s.: "Istinsko bogatstvo je bogatstvo srca, a istinsko siromaštvo je siromaštvo srca."

Ovo je cinjenica u koju nema nimalo sumnje. Vidjet cemo veliki broj ljudi koji imaju dovoljno imetka da oni, i njiihova djeca, spokojno žive hiljadu godina, a i pored toga ne mogu da se smire i maksimalno se žrtvuju, možda cak izlažu opasnosti, da bi povecali imetak. Nasuprot ovoj kategoriji ljudi, nalazimo ljude koji možda zanoce i osvanu gladni, a osjecaju da nema niko sretniji i bogatiji od njih. Koliko je znacajno i bitno bogatstvo srca u izgradnji zdrave islamske licnosti, pokazuju nam slijedece rijeci islamskog velikana i najboljeg covjeka poslije Poslanika s.a.v.s. i Ebu Bekra, Omera radijallahu anhuma: "Pohlepa je siromaštvo, a beznadnost je bogatstvo. Kada covjek izgubi nadu da ce doci do odredene stvari, postaje neovisan od nje." (Prenosi ga Imam Ahmed u "Zuhdu", str. 117, Ebu Nuajmu "Hilji" 1/50)

Upitan je Ebu Hazim: "Šta posjeduješ od imetka?" - Rece: "Imam dvije vrste imetka sa kojima se ne bojim siromaštva: pouzdanje u Allaha dž.š. i beznadežnost da cu doci do onoga što drugi ljudi posjeduju." (Hilje od Ebu Nuajma 3/231)

6 - U zadovoljstvu leži ponos
Covjek koji se zadovolji onim što mu je Allah dao, ne osjeca potrebu ni za kim, i on je u ocima ljudi uvijek ponosan i dostojanstven, dok covjek koji je ispunjen pohlepom ne preza od toga da se ponizi pred ljudima samo da bi stekao što više dunjaluka.

Kaže Poslanik s.a.v.s. u hadisu kojeg je zabilježio Ebu Nuajm u "Hilji" 3/53, El Kadai u "Musnedu" 151 str, i Hakim u "Sahihu" 4/324 str. od Sehla ibn Sa'da: "Ugled vjernika leži u nocnom namazu, a njegov ponos u neovisnosti od ljudi."

Rekao je Hasan El Basri: "Zauzimat ceš pocasno mjesto kod ljudi sve dok ne pocneš tražiti ono što je u njihovim rukama. Kada to uradiš, pocet ce te omalovažavati i prezirat ce i tebe i tvoj govor." ("Hilje" 3/20)
Put ka zadovoljstvu

Korisnikov avatar
Yassin
Moderator
Postovi: 984
Pridružio se: Pet Apr 15, 2005 6:41 pm
Kontakt:

Post od Yassin » Pon Apr 18, 2005 4:46 am

Da bi smo postali zadovoljni Allahovi robovi, pomoci ce nam:

1 - Cvrsto ubjedenje da je covjekova opskrba propisana dok je još bio u utrobi majke, kao što se prenosi u hadisu Abdullaha ibn Mes'uda, kojeg su zabilježili Imam Ahmed, Buharija i Muslimopskrbi i sticanju.

Prenosi Imam ibn Kutejbe u "Ujunu-l-ahbar" 3/206 od Amira ibn Abd Kajsa da je rekao: "Postoje cetiri ajeta u Allahovoj knjizi, koja, kada ih proucim ujutru, ne obuzima

2 - Razmišljanje o kur'anskim ajetima koji govore o me briga kako cu omrknuti, a kada ih proucim nocu, ne obuzima me briga kako cu osvanuti , a oni su: "Milost koju Allah podari ljudima niko je ne može sprijeciti, a ako je On uskrati, niko je poslije Njega ne može dati." (Prijevod znacenja - Fatir, 2.)

"Ako ti Allah dade kakvu nevolju, niko je osim Njega ne može otklonuti, a ako ti zaželi dobro, pa - niko ne može blagodat Njegovu sprijeciti." (Prijevod znacenja - Junus, 107.)

"Na Zemlji nema nijednog živog bica, a da ga Allah ne hrani. On zna gdje ce koje boraviti i gdje ce sahranjeno biti. Sve to ima u jasnoj Knjizi." (Prijevod znacenja - Hud, 6.)

"Allah ce sigurno, poslije tegobe, olakšanje dati." (Prijevod znacenja - Talaq, 7.)
3 - Upucivanje dove Allahu dž.š. da nas opskrbi zadovoljstvom i ustrajnost u tome.

Naš poslanik Muhammed s.a.v.s., koji je bio najzadovoljniji Allahov rob i najpotpunijeg imana i ubjedenja, tražio je od Allaha dž.š. da ga opskrbi zadovoljstvom. Prenosi Imam Hakim od Ibn Abbasa da je Poslanik s.a.v.s. ucio slijedecu dovu: "Gospodaru moj, ucini me zadovoljnim onim što si mi kao opskrbu dao i ucini je blagoslovljenom."

4 - Spoznaja da Allahova opskrba ne podliježe ljudskim mjerilima (vagama)

Drugim rijecima receno: bistrina, proniciljivost, obilno znanje i mnoštvo truda, iako mogu da budu uzrokom sticanja opskrbe, nisu nužno vezani za nju i ne mora znaciti da ce onaj koji bude posjedovao sve ove kvalitete doci do opskrbe, bez Allahove dozvole.

Kada covjek bude svjestan ove stvari, povecat ce se njegovo zadovoljstvo, a pogotovo ako bude vidio da neko, sa manjim iskustvom i sposobnošcu od njega, posjeduje više dunjaluka i njegovih blagodati i ukrasa.

5 - Gledanje u one koji su na manjem stepenu od nas, a ne one koji su iznad nas, kada su u pitanju ovosvjetska dobra
Prenosi Imam Buhari i Muslim od Ebu Hurejre r.a. da je rekao Poslanika s.a.v.s.: "Gledajte u one koji su na manjem stepenu od vas, a ne one koji su iznad vas, jer cete tako najlakše izbjeci podcjenjivanje Allahovih blagodati."

6 - Citanje biografije naših dobrih prethodnika, kako bismo uvidjeli njihov odnos prema dunjaluku, skromnosti (asketizam) i njihovo zadovoljstvo onim što im je Allah dao. Mnogi od njih su imali priliku da prožive dunjaluk u blagostanju i raskoši zbog obilnog bogatstva kojeg su posjedovali, ali su sve to odbijali dajuci prednost ahiretskim užicima. Dovoljno nam je navesti samo dva primjera, da bismo se uvjerili u istinitost ove tvrdnje.
Bilježi Imam Hakim i Ebu Najm da je Aiša r.a., nakon što su se dogodila osvajanja muslimana i u njihove ruke dospjelo veliko bogatstvo, redovno dobivala novac od islamskih vladara, ali to nije znatno uticalo na njen odnos prema dunjaluku. Sav imetak koji bi joj dodi, dijelila je siromasima i potrebnima. Jedne prilike joj je Muavija poslao 100.000 dirhema, a ona ih je podijelila prije nego što je sunce zašlo. Upitana je od strane njene sluškinje: "Zašto bar nisi ostavila jedan dirhem da možemo kupiti mesa?" - "Trebala si me podsjetiti na to." - odgovori Aiša r.a..
Gdje su današnje žene od ovog casnog primjera? Vidjet cemo veliki broj njih, jedva cekaju da im muževi steknu nešto imetka, kako bi im kupili novi nakit ili haljinu ili neki od kucnih ukrasa.

Navodi Imam Zehebi u "Sijeru eala mi-n-nubelai" 1/456 str. da je Omer ibnu-l-Hattab uzeo 400 dinara, dao ih svome slugi i rekao mu: "Odnesi ovaj novac Ebu Ubejdi, zatim sacekaj odredeno vrijeme u njegovoj kuci da vidiš šta ce uraditi sa njim." Otišao je do njega i predao mu novac. Rece Ebu Ubejde: "Allah mu se smilovao i približio ga Sebi." Zatim je pozvao sluškinu i rekao joj: "Odnesi ovih sedam dinara tome i tome, ovih pet dinara tome i tome" - sve dok nije podijelio i zadnji dinar. Vratio se Omerov sluga kod Omera i obavijestio ga o onome što je vidio. On mu je dao drugi povez i poslao ga kod Muaza ibn Džebela. Kada mu je predao novac, rece: "Allah ga približio Sebi.", zatim je pozvao sluškinu i rekao joj: "Odnesi tome i tome toliko, tome i tome toliko." Dok je rasporedivao novac, dode mu supruga i rece: "Zar neceš dati nama, a znaš da smo siromašni." Uze dva dinara koja su još bila ostala u povezu i da ih supruzi. Vratio se sluga Omeru i obavijestio ga o onome što je vidio. To mnogo obradova Omera i rece: "Oni su braca i jedan od drugog."

7 - Spoznaja da izmedu bogataša i siromaha u suštini ne postoji velika razlika.

Bogataš se može okoristiti malom kolicinom svoga imetka, a to je ona kolicina koja pokriva njegovu potrebu. Sve što je preko toga, kao da ga i ne posjeduje. Drugim rijecima receno; ima li i jedan bogataš koji za jedan obrok može pojesti sto porcija, ili u jednom trenutku obuci sto odijela, ili voziti sto auta, ili stanovati u sto kuca?! Nismo culi za takvo nešto. Naprotiv, on se u tome ne razlikuje bitno od siromaha. Jede tri puta dnevno, oblaci onoliko odjece koliko oblaci i siromah i zauzima onoliku površinu koliku zauzima i siromah. Sve što ima mimo toga, ostaje van upotrebe i korištenja. Na cemu mu onda zavidjeti?! Poslušajmo rijeci velikog mudraca, ashaba Allahovog Poslanika Ebu Derdaa r.a. koje potvrduju ovo što smo rekli: "Kao što bogataši jedu, i mi jedemo, kao što piju, i mi pijemo, kao što jašu jahalice, i mi ih jašemo, kao što se oblace, i mi se oblacimo. Za razliku od nas oni posjeduju višak imetka u kojeg mogu samo, kao i mi, gledati, a bit ce pitani za njega, dok mi nemamo ništa sa tim obracunom. Hvala Allahu koji je ucinio da bogataši na samrti zažele da budu na našem mjestu, a da mi ne zaželimo da budemo na njihovom mjestu. (SIJERU EA LAMI-N-NUBELAI 2/350-351 str.)

Molim Allaha dž.š. da nam otvori srca za prihvatanje istine, udalji nas od svega onoga od cega necemo imati koristi ni na dunjaluku ni na ahiretu i da nam poveca želju za natjecanjem u svemu onome što ce nas približiti Njemu i zbog cega ce nam se smilovati i oprostiti grijehe. Amin!

Semir Imamovic

Odgovori