Ebu Hamid Muhammed el-Gazali ..

Sve što je za pouku, bujrum pisite ovdje kao novu temu radi ljepše preglednosti

Moderatori: Haris, EMIRgr, Yassin

Senad
Veteran
Postovi: 1054
Pridružio se: Čet Apr 21, 2005 7:43 am
Lokacija: Doboj Istok
Kontakt:

Ebu Hamid Muhammed el-Gazali ..

Post od Senad » Pon Apr 30, 2007 6:19 pm

Esselamu alejkum


"Ihjau-ulmiddin"- (Prepodrod islamskih nauka), životno i kapitalno djelo velikog islamskog mislioca i filozofa, Muhameda Ebu Hamida el-Gazalija, prevedeno je na sve žive i značajnije jezike svijeta. Po mnogima to je, nakon Kurana i Sunneta, najčitanije djelo. Što se, pak, Evrope i Zapada tiče, ni jednoj islamskoj ličnosti, izuzimajući Muhammeda, sallallahu ajejhi ve sellem, nije posvećeno pažnje i prostora kao Gazaliju.

Činjenica je, međutim, da ovo djelo, unatoč velikoj potrebi, a svakako i interesovanju naše čitalačke publike, još nije ugledalo svjetlo dana na bosanskom jeziku. No, ne bi se moglo reći da nije bilo ozbiljnijih namjera i pokušaja na tom planu. Sjećam se, krajem osamdesetih godina, pokretači "Preporoda" i "Islamske misli", kao i kompletne pisane i žive riječi kod nas, prof. Husein ef. Dozo i prof. dr. Ahmed Smajlović, dali su veliki podstrek i zamah prevodilačkoj aktivnosti. Pokrenuta je i ideja prevođenja i tumačenja "Ihja-a". U Carevoj džamiji u Sarajevu održano je i nekoliko zapaženih predavanja posvećenih ovom značajnom projektu, a masovnost prisutnih na tirn predavanjima, svjedočila je o jakom interesovanju naše populacije za ovo Gazalijevo djelo. Predavači su bili: prof. dr. Nijaz Šukrić, moja malenkost i, koliko me pamćenje služi, prof. Hilmo Neimarlija i prof. Mehmedalija Hadžić. Međutim, za naše drage profesore i pokretače, za nas koji smo se tada prihvatili tog rada, a možda i za sami trenutak i okolnosti - bio je to preambiciozan projekat.

Danas, kad sam, uz pomoć Allaha, dželle šanuhu, naišao na razumijevanje i podršku Izdavača, odlučih da realiziram davno započeti projekat i sunnet. Svjestan sam težine i odgovornosti ovog prevođenja. Bilo je prijedloga, od strane mojih iskrenih prijatelja i saradnika, da se uradi jedan izvod i rezime "Ihja-a". Time bi ključna poruka djela bila plasirana, a dobilo bi se na uštedi vremena i prostora. U prilog ovom nastojanju išla je i činjenica da čovjek danas ima sve više obaveza, a sve manje slobodnog vremena. Prisutan je strah, pa i averzija, prema opsežnim i glomaznim djelima što je mnoge prevodioce i izdavače u svijetu rukovodilo da opširna djela, u koja svakako spada i ovo Gazalijevo, prevode i izdaju u skraćenoj verziji. Ja sam se, uvažavajući ovu činjenicu, a što je bio stav i želja Izdavača, ipak odlučio za kompletan prijevod "Ihja-a". Razlog za to je amanet, o kojem sam već nešto rekao, a uvjeren sam, da velika većina čitalačke publike našeg govornog područja, želi ovo djelo, kako u prijevodu orginalnog arapskog jezika, tako i u njegovoj cjelini.

Dao sam sebi zapravo da, kada suhistorij ske ličnosti i događaji u pitanju, ime pobliže naznačim i odredim, smatrajući to, za današnjeg čitaoca, neophodnim i korisnim.

Sto se, pak, tiče hadiske građe navedene u ovom Gazalijevom djelu, nastojao sam navesti hadiske zbirke i djela u kojima se dotični hadis nalazi, uključujući naravno i prenosioce samih hadisa. Nisam se upustio u problematiku vjerodostojnosti i kategorizacije hadisa, što mnogi prevodioci i analitičari "Ihja-a" danas obavezno praktikuju.

Na osnovu toga, neki savremeni kritčari optužuju Gazalija za nepoznavanje hadisa. Lično sam ubijeđen, da je Gazali bio upućeniji od mnogih i u hadiske znanosti, naročito onih koji ga danas kritikuju. Razlog zbog kojeg je Gazali određeno hadise, koji ne spadaju u pritvrdenu kategoriju hadisa, ipak uvrstio u "Ihja" leži prije svega u činjenici da je autor ovo djelo prevashodno posvetio običnom čovjeku. U kontekstu takve namjere, te takvog obraćanja, kao što je poznato, dozvoljava se korištenje hadisa koji ne posjeduju detaljnju argumentaciju. Naravno, ovo pod uvjetom, da dotični hadis po svom sadržaju ne odudara od generalne Kur anske Poruke.

Nastojao sam, koliko je to u mojim mogućnostima, da i ovaj prijevod na bosanski jezik, prije svega bude prilagođen običnom čovjeku. Neke orjentalne termine, koji su u osnovi arapski, turski ili perzijski, a koji su u viševjekovnom, bolje reći islamskom životu na ovim prostorima, korišteni i ustaljeni, i koji su kolokvijalno već postali dio bosanskog jezika, svjesno sam protežirao i koristio.

Gazali je ovo svoje djelo napisao u trenutku kada je islamski svijet bio izložen jakoj ideološkoj, ekonomskoj i političkoj ekspanziji i pritisku. Dovoljno je istaći da je "Ihja" nastao upravo u momentu upada krstaša na islamske teritorije i pada Kudusi Šerifa (Jerusalema). Možda je i naše vrijeme dosta slično tom vremenu. Aspiracije na islamske teritorije i bogatstva demaskiraju krstaše našeg vremena. Druga je stvar koliko mi to hoćemo, ili smijemo priznati kao činjenicu.

U svakom slučaju, Gazali je ovim djelom, kako islamskom svijetu, tako i čovječanstvu u cijelosti, uputio snažnu poruku i upozorenje, da su sreća i spas vezani isključivo za vrijednosti vjere. Možda je iz tog razloga Gazalija i njegovo djelo potrebnije izučavati više nego ikad ranije.

Prvodilac

O djelu:

Islamski svijet je u pripremama da 2011. godine obilježio punih devet stoljeća fpo sunčevom ka endaru) od smrti Ebu Hamida Muhammeda el-Gazalija (1058-1111). Za taj veliki datum već se formiraju timovi na mnogim islamskim učilištima. E-Gazalijeva djela objavljuju se u novim izdanjima, iznova se ocjenjuje i sagledava ne samo EI-Gazalijeva intelektualna i ulemanska uloga koju je izvršio, ili je s nesmanjenim snagama i dobrotom još vrši, na velike i važne sektore muslimanske učenosti, već, stoje možda značajnije, i duhovni utjecaj kojim moćno zrače njegova mnogobrojna djela...

Poslanik Muhammed,alejhis-selam, kazao je u jednom svom znamenitom hadisu da će se početkom svakog stoljeća u islamu javljati oni koji će muslimanima obnoviti vjeru. To znamenito predanje Muhammeda, alejhis-selam, glasi: "Bog će zbilja slati ovoj zajednici na početku svakih stotinu godina onoga ko će joj obnoviti vjeru!" Ovaj hadis, naravno, ima svoja mnogolika tumačenja. Međutim, u mnogim prošlim kao i današnjim pobrajanjima znamenitih imena mogućih "obnovitelja islamskog dina" tokom prostrane islamske i muslimanske povijesti za proteklih četrnaest stoljeća islama, uvijek je peto stoljeće bilo rezervirano za El-Gazalija. Njegovo ime je tu i odatle nepomjerivo, i gotovo bez ikakva izuzetka, ono se spominje na prvom mjestu. Od svojih pristalica, štaviše od svojih savremenika, imenovan je titulom mudžeddidud-din"ili"obnovitelj vjere", osim toga, nazivan je"hudždžeh"i!i jamstvo islama, dokaz islama.

Nisu rijetki ni oni koji El-Gazalija časte titulom imama ili predvodnika islama. E-Gazali je takva časna duhovna prijestolja zaslužio svojom knjiškom baštinom, zatim činjenicom da je egzistencijalno posvjedočio svoja djela, jer gotovo da nema jaza, ili je on sasvim uzak, između toga kako je Ei-Gazali sam živio i onoga kako je pisao da treba živjeti. Ipak, u samom središtu svega što je napisao visoko stoji i visoke presude uživa njegovo djelo Inja ulumid-din i! i "Oživljavanje vjerskih znanosti"

EnesKarić

Nećemo pogriješiti ako kažemo da se sa Ihjaom ne može uporediti bilo l NI koje djelo u bogatoj islamskoj literaturi. Inja je podjednako bio i ostao predmet interesovanja vrhunskih znalaca i običnog čovjeka, islamskog i neislamskog svijeta. Čak bi se moglo red da je ovo Gazalijevo djelo, u određenim vremenskim intervalima, na Zapadu mnogo više izučavano i tretirano, nego li u samom islamskom svijetu... U svom uvodu Gazali ovako objašnjava razloge koji su ga ponukali na pisanje ovog grandioznog djela -svojevrsne"enciklopedije islama":

"Ulemo je ta koja ima obavezu da ljude upućuje na Pravi Put, oni su nasljednici Allahovih poslanika. Ali, vrijeme ih je pregazilo i poigralo se s njima, oni su samo kosturi i priviđenja, njima je ovladao šejtan i vlast, opterećeni su isključivo prolaznim vrijednostima i interesima. U takvom stanju oni dobro vide lošim, a loše dobrim, vjerske nauke su iščezle, svjetla Upute na raznim dijelovima Zemlje postadoše zamagljena. Oni lakovjeran svijet žele uvjeriti da nema druge spoznaje osim državne uredbe (fetve) kojom sud uspijevaju razdvojiti parničare pri donošenju odluke o nezakonito stečenoj imovini, ili polemike kroz koju nadmen i zao demonstrira svoju nadmoć, ili elaboracije i kitnjaste i prozaične riječi kojima predavač stječe simpatije i popularnost u običnom svijetu, Oni su preferirali ova tri vida nauke jer su na taj način mogli doći do profita i bogatstva ovog svijeta. Što se, pak, tiče nauke ahireta, nauke dobrih prethodnika, a koje je Allah u Svojoj Knjizi nazvao fikhom, mudrošću, znanjem, svijetlom, Uputom, sve je to iščezlo i potpuno zaboravljeno..,"

Gazalijev"lhja"je baziran na Kur'anu, Hadisu te na ličnom religioznom osjećaju što ga određuje kao nezaobilazno štivo za širu čitalačku publiku, posebno za vjernike.

Salih Čolaković

Ovo djelo o obnovi religijskih znanosti islama jeste najveće i najznačajnije Gazalijevo djelo koje obiluje briljantnim analizama kako kur'anskog i hadiskog teksta, tako i ukupnog vjersko-naučnog znanja koje mu je prethodilo, posebno perioda ranog islama i prvih vjersko-akaidskih i šerijatskopravnih škola i pravaca kao i njihovih nosilaca i protagonista. Djelo je pisano na popularan i prihvatljiv način, iako raspravlja o samom pojmu nauke i obrazovanja, i to skoro u modernom smislu riječi, obrađuje prije svega religijsko-etička i moralna pitanja i probleme islama Gazalijeva doba... Gazali objašnjava puteve izbavljenja muslimana od brojnih zastranjenja i skretanja unutar same religije, brojnih zabluda u vjeri i vjerovanju koje, prije svega, proizlaze iz velikog prisustva grčke metafizike i kršćansko-jevrejske teologije i mistike u muslimanskom svijetu. On razotkriva i objašnjava istine islamskog vjerovanja, ukazuje na zajedničke i pojedinačne islamske obaveze i dužnosti, upućuje na značaj vjersko-naučnog pristupa svijetu i životu, i u tom smislu, slično Farabiju, uspostavlja vlastiti pojam nauke i vlastitu klasifikaciju nauka. Tako se ovo djelo nameće kao svojevrsna enciklopedija vjerskih i svjetovnih nauka, nauka ovog svijeta, dunjaluka, ali i onog drugog, ahireta. Gazali izražava nezadovoljstvo tradicionalnom islamskom teologijom koja iznevjerava svoju zadaću "čiji cilj jeste da čuva vjerovanje sljedbenika sunneta od smutnji uvoditelja novotarija"...

Danas, značaj Gazalija i njegovog djela u cjelini, pa i ovog, jeste nemjerljiv; u doba otuđenih institucija muslimanskih država sadašnjice, institucija u krizi koje pod utjecajima moderne evro-američke i kršćanske tehničko-tehnološke dominacije u svijetu iznevjeravaju muslimanske interese i guše njihove slobode, kada moderni krstaši sa Zapada ponove ulaze u Bagdad i evropsko Sarajevo kao u svoje gradove, a nemoćni muslimani nestaju ft skrivaju i gube svoj identitet, Gazaii se pojavljuje kao gotovo zadnja zaštita i spas. Njegovo djelo i njegova misao spašava našu pojedinačnu vjeru, naš pojedinačni islam, naše pojedinačno unutarnje vjerovanje, ono moje "ja u nestajanju"..

Orhan Bajraktarević



Ebu Hamid Muhammed el-Gazali

1058- 1111. (450-505)

Rođenje — vrijeme i okolnosti

Druga polovina jedanaestog stoljeća (druga polovina petoga stoljeća po Hidžri), vrijeme u kojem je živio i djelovao Ebu Hamid Muhammed el-Gazali, karakteristično je po velikim intelektualnim, socijalnim i političkim previranjima i sukobima koji su se odvijali u islamskom svijetu. Istina, neki historičari, poput dr. Hasana Ibrahima Hasana, pokušavaju opovrgnuti ovu tezu, tvrdeći da je u toj epohi života islamskoga Ummeta registrovan kulturni i civilizacijski progres da su "pored Bagdada, kao kulturna žarišta, nastali Kairo, Buhara, Gazna, Merrakeš, a islamski vladari bili mecene znanja i umjetnosti..."(1 Dr. Hasan Ibrahlm Hasan, "Tarihu el-Islam es-sijasi ve ed-dini ve es-seka£ ve el-idžtima-i" (Historija Islama - politički, vjerski, kulturni i društveni aspekt), IV, Kairo, 1967, str. 1.)

Ne tvrdimo da u tom periodu dekadence islamskog svijeta nije bilo i ovih svijetlih primjera, primjeri Gazalija i Nizamul Mulka,( Nizamu-el Mulk (1018 - 1092). Poznati seldžučki vezir. Osnivač poznate "Nizamije"u Bagdadu. Ubijen od strane Ismailijja.) kao što ćemo vidjeti kasnije, to jasno potvrđuju. Međutim, van svake sumnje je, daje islamski svijet, u vremenu koje tretiramo, počeo gubiti svoj utjecaj i primat na globalnoj sceni i da se već našao na pragu duhovne, posebno političke i strateške krize. Duhovna kriza nastala je kao rezultat sve više prisutnosti i utjecaja strane, posebno grčke, filozofije i misli.

Mada je islam posjedovao vlastite argumente i mehanizme da se odupre ovom utjecaju, kao što pimjećuje dr. Muhammed Ali Ebu Rejjan,( Dr.Muhammed Ali Ebu Rejjan, "Tarihu el-fikri el-felsefi fil Islam" (Historija filozofske misli u Islamu), Aleksandrija, 1974, str. 137.) nema nikakve sumnje da je bilo pokušaja slabljenja islamskog duha upravo rečenim stranim filozofskim učenjima čime su se otvarali prostori za sumnju u vjerovanju što bi u konačnici poljuljalo odnose i jedinstvo islamskog svijeta u cjelini. Mezhebi i razne islamske.frakcije, koje su u prvim stoljećima islama nastale kao rezultat duhovne slobode i širine koju islam nudi, u Gazalijevo vrijeme postadoše ljutim neprijateljima. Različite vjerske sekte nisu iskazivale samo međusobni antagonizam i netrpeljivost, nego su vodile prave i otvorene sukobe. S druge strane, politički sistem, umjesto da smiri i stiša ove opasne frakcijske sukobe, podređuje ih svojim interesima i još više ih rasplamsava.(Dr. Džafer Murteda Al Jasin, "Fi rihabi el-Gazali - sireten ve menhedžen" (Gazali — biografija i progres), Zbornik radova kuvajtskog univerziteta, god. 69-70, str. 53. )

Ogromni i moćni islamski hilafet, u vremenu Gazalija, sve više je i politički postajao razjedinjen. Umjesto pravednog i snažnog halife, islamskim džinom su počele upravljati različite dinastije i mnogobrojni vladari. Islamski hilafet se, kao što smo naglasili, našao na pragu političke i strateške krize. Oni koji su sa strahopoštovanjem posmatrali i pratili islamskog diva, osjetili su da je došao pogodan trenutak da ga napadnu i da mu možda zadaju odlučujući udarac. Već od polovine jedanaestog vijeka na Zapadu su se sve jače počele oglašavati trube krstaških pohoda. Islamskom svijetu je, više nego ikada

ranije, bio potreban reformator i obnovitelj, koji će ukazati na vlastiti put i vrijednosti, koji će imati snage i smjelosti da se suprotstavi najezdi stranih filozofija i vjerskih frakcija, koje su unosile sumnju i pometnju u vjeri, sunovrat i propast u politici. Upravo u tom kritičnom vremenu, kako ističe Ebul Hasan en-Nedevi,(5 Ebul Hasan en-Nedevi, "Ridžalu el-fikri ve ed-da'veti m Islam" {Mislioci i propagatori Islama), Darul kalem, Kuvajt, 1977, str. 179.) kao dar Allahov, dželle ša'nuhu, islamskom Ummetu je podaren obnovitelj u ličnosti Muhammeda el-Gazalija.

Ebu Hamid Muhammed el-Gazali rođen je 1058. (450. H.) u gradu Tušu(Grad u pokrajini Horosana u Iranu. Prethodno se zvao Taberan. Arapi (muslimani) su ga osvojili 649. (27. H.)- Mongoli su ovaj grad sravnili sa zemljom 1389. (792. H.). Na njegovim ruševinama podignut je današnji Mešhed. U ovom gradu je kabur imama er-Rida-a i Haruna er-Rešida.) u istočnoj Perziji. Potječe iz siromašne, ali ugledne i pobožne porodice. Njegov otac je bio, kako navodi Tadžuddin es-Subki (Tadžuddin es-Subki (1326 - 1369). Safijski alim. Živio i djelovao u Siriji. J svom poznatom djelu "Tabekatu eš-Šafi ijje" navodi biografije poznatih ličnosti.) "pobožni derviš koji je živio samo od onoga što je zaradio vlastitim rukama". Bavio se predivom svile koju je prodavao u jednom od dućana u Tušu. Po historijskim predajama umro je dosta mlad, tako da njegovo dvoje djece, MuhammediAhmed, vrlo ranopostadoše siročad. Interesantno je da je Gazalijev otac brigu o djeci povjerio jednom od svojih prijatelja - sufija, a ne nekom iz redova svoje rodbine. Ovo je pitanje zaintrigiralo mnoge, ali još niko nije ponudio pravi razlog i objašnjenje. Ono što se iz ovoga sa sigurnošću može tvrditi je, da je Muhammed el-Gazali, isto kao i njegov brat Ahmed,(Ahmed el-Gazali, brat Muhammeda el-Gazalija, proslavio se kao veliki i ugledni sufija. Umro je 1126. (520. H.). ) od svoje najranije mladosti bio vezan za sufizam.

Gazalijevotac je svome prijatelju - sufiji ostavio dosta skromnu materijalnu sumu za izdržavanje djece. To se da zaključiti iz podatka koji se spominje u svim biografskim djelima o Gazaliju, pa i kod Es-Subkija,9 da se sufija kojem su djeca data na emanet i čuvanje ispriča za njihovo daljnje uzdržavanje iz razloga što je iscrpljena njihova ostavština iza oca, a i njegove materijalne mogućnosti su dosta ograničene i skromne. On je djeci, koja su već pokazala naučni talent, savjetovao da se upišu u mjesnu školu, što su ga i poslušali.10 Tako je počeo naučni put El-Gazalija.

Prva saznanja stekao je u svom rodnom gradu i to iz oblasti teologije i prava. Cilj i namjera njegovog izučavanja kao što je i sam priznao,11 bio je vezan za slavu i golu egzistenciju, ali ne i za Allaha, dželle šanuhu. I ova iskrena ispovijest dosta govori o otvorenosti i karakteru Gazalija. Njegov prvi učitelj u rodnom Tušu bio je poznati alim šejh Ahmed b. Muhammed er-Rezkani.

Kratko vrijeme je boravio u Džurdžanu, gdje mu je učitelj bio imam Ebu Nasr el-Ismaili. Vraća se u rodni Tuš gdje ostaje tri godine, a onda 1077. (470. H.), kada je imao dvadeset godina* odlazi u Nisabur u čuvenu "Nizamiju". Imao je sreću da mu učitelj bude najveći naučni kapacitet toga vremena Ebu el-Meali Dijauddin el-Džuvejni,12 poznat kao Imami Haremejn.

Nastavni program na "Nizamiji", u to vrijeme, uključivao je teologiju, pravo, filozofiju, logiku, dijalektiku, prirodne nauke, sufizam itd. Imami Haremejn je bio poznat po tome što je svojim studentima dopuštao punu slobodu misli i izraza, hrabrio ih na diskusiju i raspravu. Gazali je već pokazao velik stepen obrazovanja, sklonost i sposobnost ka filozofiranju. Sam učitelj je istakao izuzetnu Gazalijevu sposobnost spekulacije i uporedio ga sa "bogatim okeanom koji treba isušiti".13 Odredio ga je za svoga pomoćnika i zamjenika. Gazali je počeo i sam podučavati svoje kolege studente i pisati knjige. Međutim, 1058. (478. H.) umire Imam el-Haremejn, a Gazali napušta Nisabur i odlazi u Bagdad. Imao je tada dvadeset i osam godina, pun ambicija i energije, a stekao je i glas učenjaka diljem islamskog svijeta. Jednoj naučnoj debati u Bagdadu, u kojoj je Gazali, kao i obično, pokazao umijeće i dominaciju, prisustvovao je i veliki vezir seldžučkog suverena Malik šaha (vladao u periodu 1072-1092. / 465-85.H.) - Nizamu el-Mulk. Bio je zadivljen njegovim izlaganjem i diskusijom i ponudio mu je mjesto upravitelja Katedre za teologiju u bagdadskoj Nizamiji14 što je Gazali i prihvatio. Bilo je to 1091. (484. H.), kada je Gazali imao tek trideset i četiri godine. Niti jednom čovjeku u islamskom svijetu do tada, u tim godinama, nije ukazana takva čast, odgovornost i povjerenje. Inače, Nizamu el-Mulk je bio poznat kao veliki pobornik nauke, školstva i umjetnosti. Oko sebe je već bio okupio veliki broj mudraca i učenih ljudi. Gazali je ostao na čelu "Nizamije" oko četiri godine - sve do 1095. (488.H.).
Kao profesor Akademije doživio je veliki uspjeh i popularnost. Dobio je počasnu titulu "Hudždžetul Islam" - autoritet islama. Njegovo mišljenje traženo je i respektovano ne samo u sferi vjere i teologije, nego i politike i svih vidova života. I kada je postigao ono što vrhunski alim može postići, dobio je priznanje uleme i vladara, simpatije i povjerenje učenika, veliko bogatstvo i ugled, bilo je za očekivati da će ostati na toj poziciji, u tada svjetskoj metropoli znanja - Bagdadu. Međutim, upravo tada, Gazali povlači potez koji je zaprepastio i šokirao svoje savremenike, napušta Bagdad i povlači se u totalnu izolaciju.

Teze o razlozima Gazalijeve izolacije su različite i svakako veoma interesantne. Neki žele dokazati da se Gazali povukao iz Bagdada iz straha od osvete Batinija. Naime, poznato je da su članovi ove frakcije izvršili atentat najprije na Nizamu el-Mulka, a samo mjesec dana kasnije i na sultana Melik šaha. Na meti atentata našle su se i mnoge ugledne ličnosti Bagdada. S druge strane, tadašnji halifa iz dinastije Ebu Abbas, Ahmed b. el-Muktedi billah, poznat kao "El-Mustezhar",16 zatražio je od Gazalija da napiše kritički prikaz batinijskog učenja, jer su u to vrijeme bili dosta ojačali. Gazali je to prihvatio i 1095. (488. H.) ovu kritiku izložio u svom djelu "El-Mustezhar".

Drugi tvrde da je došlo do određenih nesuglasica između Gazalija i halife El-Mustezhara, pa je ovaj prvi odlučio da je najbolje da se povuče iz Bagdada. Treći, pak, navode da je velika Gazalijeva popularnost u Bagdadu rezultirala izlivom zlobe i zavidnosti prema njemu, da je on to primijetio i osjetio da tom ambijentu više ne pripada. No, najbolje je da razloge izolacije čujemo od samog Gazalija.

U svome djelu "El-Munkizu min ed-dalali" (Spasitelj od zablude) on govori ovako: "Dugo sam razmišljao o svome angažmanu na planu podučavanja i zaključio, da taj angažman nije u ime Allaha, dželle ša'nuhu, nego u ime pozicije, slave i položaja. Osjetio sam da sam na rubu provalije sa koje se pada u vatru i da ću u nju pasti, ako nešto ne preduzmem. Bio sam u velikim dilemama, da li da ostanem u Bagdadu ili da ga napustim. Izjutra bi u mom srcu preovladavala želja za ahiretom, a krajem dana za dunjalukom. Dunjalučke strasti i izazovi su me svojim teškim okovima sputavale da ostanem, a glasnik vjere mi je govorio: Odlazak! Odlazak! Od vremena ti je ostalo samo malo. Pred tobom je dug put. Sve što si postigao od nauke i djela samo je varka i iluzija! Ako se sada ne pripremiš za ahiret, kad ćeš? Ako sad ne srušiš barijere koje te sprečavaju ka ahiretu, kad ćeš? Tada osjetih zov koji mi osnaži odluku i snažno potaknu na odlazak i bijeg! Zatim bi osjetio poziv šejtana: To je prolazno stanje. Ono će brzo proći. Suzdrži se i ne predaji. Ako sada podlegneš i napustiš ovu poziciju i položaj nećeš ga više moći povratiti niti grešku ispraviti! Ove dileme oko izbora između dunjaluka i ahireta pritiskale su me i mučile preko šest mjeseci. A onda, početkom mjeseca Redžeba 488. Allah, dželle ša'nuhu, mije oduzeo moć govora. Bio sam primoran prekinuti svoja predavanja. Pokušao sam, iz obzira prema onima koji su željeli da me čuju, a bilo ih je mnogo, da im kažem bar nešto, ali ni riječi nisam mogao progovoriti. Ova govorna smetnja mi je shrvala srce, izgubio sam volju za jelom i pićem, ništa nisam mogao progutati, oslabio sam. Ljekari su od mene digli ruke i konstatovali: Ovo je neki uzrok koji je vezan za srce, a odatle se manifestovalo na kompletno stanje. Tome nema lijeka. U svojoj nemoći iskreno sam se predao i zatražio pomoć od Onoga Koji se odaziva nevoljniku, kada Mu se obrati.17(En-Neml, 62.)

Allah, dželle šanuhu, je mome srcu omogućio i olakšao mu da se oslobodi utjecaja i izazova vlasti, pozicije i kapitala (isto tako porodice, djece i prijatelja). Konačno, najavio sam da želim odlazak u Mekku (radi hadža, op.prev.), mada je moja odluka i namjera da idem u Siriju. Nisam želio da halifa niti, pak, moji prijatelji saznaju za moje namjere vezano za Siriju. Poslužio sam se varkom da izađem iz Bagdada. Moja odluka i želja je bila - da se nikada više tamo ne vratim"18

Iz ove Gazalijeve ispovijesti jasno se vidi da su sve navedene teze oko njegovog napuštanja Bagdada bez ikakvog osnova. Čin napuštanja Bagdada, zapravo, predstavlja napuštanje dotadašnjeg načina života, životne filozofije i cjelokupnog pogleda na svij et. Nj egovo napuštanj e Bagdada znači prihvatanj e novog načina života i novog filozofskog koncepta...

Očito je da je Gazali bio nezadovoljan, prevashodno skolastičkom teologijom. Rasprave je držao običnom igrom riječi. Sve to, po njegovom mišljenju, nije imalo stvarne veze sa vjerskim životom. Da se Gazali, u traženju istine, mogao skoncetrisati na sufijski način života, odati se asketizmu i dugim ozbiljnim meditacijama, možda je mogao ugledati svjetlo koje je tražio. Ali, u njegovom slučaju, trebao se odreći briljantne akademske karijere i svjetovne pozicije. Međutim, po prirodi je bio ambiciozan i želio je slavu i popularnost. S druge strane, bio je iskreni i uporni tražilac istine. Iz prethodne njegove ispovijesti najbolje se vidi koliko je bio raspet između nespojivih ekstrema i zahtjeva. To ga je dovelo do ozbiljne duhovne i intelektualne krize.

Psihički i mentalno skrhan, prestao je posve jesti, izgubio moć govora. Ali, za njega nije sve bilo izgubljeno. Napustio je Bagdad u mjesecu Zul-kade 488. (novembra 1095. H.) krenuvši u samoću i sufijski život. Prenosi se da je ostavio sve što ga je do tada činilo sretnim izuzev nekih povjerljivih zaliha za materijalnu sigurnost familije. Možda je značajno istaći da gaje na katedri Nizamiji u Bagdadu naslijedio njegov brat Ahmed.19

U Siriji Gazali ostaje dvije godine. To vrijeme proveo je u Emevi džamiji u Damasku gdje je u jednom od njenih minareta faktički živio jedan vid i'tikafa - izolacije. Nakon toga posjetio je Kuds (Jerusalem) i u Omerovoj džamiji i Kupoli na Stijeni živio je istim životom kao u minaretu Emevi džamije u Damasku. Posjetio je rodni grad Ibrahim el-Halila (Hebron), a zatim je otišao u Mekku i Medinu i obavio hadž. Bio je to njegov treći period meditacije nakon napuštanja Bagdada. Zatim je uslijedilo duže razdoblje Gazalijevih putovanja i posjeta islamskim centrima, koja su praćena izolacijom i životom u pustinji. Ne zna se sa sigurnošću koja je sve mjesta posjetio. Neki izvori ukazuju da je posjetio Kairo i Aleksandriju. U Aleksandriji se, po tim izvorima, susreo sa poznatim pravnikom (fakihom) Ebu Bekr et-Turtušijem.20

Ibni Hallikan21 navodi da je Gazali "želio posjetiti Magreb" i susresti se sa poznatim vojskovođom Jusuf b. Taškinom22 koji je ostvario veliku pobjedu nad kršćanima Endelusa u mjestu Ez-Zelaka u zapadnom dijelu Španije. Upravo u vrijeme kada je Gazali namjeravao ostvariti ovu posjetu, halifa poziva na svoj dvor najeminentniju ulemu toga vremena na čelu sa Gazalijem, koji odlučuju da se Taškinu dodijeli titula "Emirul-muslimin" - vođa muslimana zbog njegovih ratnih zasluga. Gazali je ostao uporan da ga posjeti i ostvari svoj susret sa Taškinom, ali, upravo, kad se spremao za ovo prekomorsko putovanje došla mu je vijest o Taškinovoj smrti.

Konačno, nakon jedanaest godina života lutajućeg derviša i učenjaka, Gazali se vraća u svoj rodni grad Tuš. Bilo je to 1105. (499. H.). Na putu za Tuš navratio je u Bagdad gdje je svojim prijateljima i studentima izložio neke dijelove iz svoga "Ihja-a". Ponuđeno mu je da ostane na katedri "Nizamije" ali je on to odbio i otišao u Tuš. Tu se povukao u samoću i kontemplaciju.

Međutim, u jednom trenutku izgledalo je da će se Gazali vratiti iz ove svoje povučenosti. Naime, na nagovor vezira Fahru el-Mulka23, sina svog velikog zaštitnika - Nizamu el-Mulka, Gazali

je prihvatio katedru teologije u "Nizamiji" u Nisaburu. Ipak, tu se nije dugo zadržao. U političkim previranjima Fahru el-Mulk je završio isto kao i njegov otac, ubijen je od strane Batinija...

Gazali se povukao, vratio se u svoje mjesto gdje je osnovao medresu u kojoj je predavao teologiju i tesavvuf. Na traženje uleme, ali i običnog svijeta u Bagdadu, tadašnji veliki vezir ga je pozvao da preuzme nastavu na "Nizamiji" akademiji, ali je to Gazali odbio. Ostao je da živi u Tušu, u miru i tišini, sa svojim učenicima. Tu ga je zatekla smrt, 19. decembra 111 L/14. džumadel-uhra 505.H.

Esselamu alejkum!

din786
Mlađi član
Postovi: 70
Pridružio se: Sub Jan 07, 2006 8:05 am

Post od din786 » Pon Maj 07, 2007 2:08 am

Preselio sa knjigom Sahih Bukhari na prsima,.........inna illahi we inna ilejhi radziun,......

Kemo
Mlađi član
Postovi: 183
Pridružio se: Ned Maj 08, 2005 12:29 pm
Lokacija: Bosna

Post od Kemo » Pon Maj 07, 2007 2:00 pm

Da nas Allah dz.š. sacuva od svih zabluda
Poslednja izmena od Kemo u Čet Maj 10, 2007 1:56 pm, izmenjeno 1 put ukupno.

Hajro
pisem pomalo
Postovi: 22
Pridružio se: Čet Maj 04, 2006 10:01 am

Post od Hajro » Pon Maj 07, 2007 2:26 pm

Kemo, Kemo,
opet se vrtis kratkih pantolona i dugih brada ....

Volis da pravis Fitne,a ?

Senad
Veteran
Postovi: 1054
Pridružio se: Čet Apr 21, 2005 7:43 am
Lokacija: Doboj Istok
Kontakt:

Post od Senad » Pon Maj 07, 2007 5:32 pm

din786 napisao:Preselio sa knjigom Sahih Bukhari na prsima,.........inna illahi we inna ilejhi radziun,......
Esselamu alejkum!

Ja zaista neznam šta znači ovo gore napisano vjerovatno bi trebao neko da tefsiri ove vaše konstatacije koje ponavljate kao papagaji po inim forumima , kao da ste programirani od strane Microsofta i uvjek djelujet na sve što vrijedi u islamu i udarate bez ikakvog razloga i smisla .

Šta je to kod Gazalija što nije po Kur'anu i sunetu.

Za tvoju informaciju brate din786 ; uvaženi naš brat Murad Hofman nijemac koji je prešao na islam kaže da mu je mnogo trebalo da poslaže kockice i da se prihvati islama . Svi su ga gurali i davalimu kojekakva obećanja. On, Murad kaže nije vjera nešto što se mjenja svaki drugi dan , trebalo mu je čvrsto uporište , mnogo je čitao ali sve dok nije došao do Gazalija i još neki drugih učenjaka koji su objašnjavali islam . Kada je to proučio tad je shvatio smisao i Allah s.w.t. ga osnažio i uputio.

Kaži ti meni brate din ko bi to radi nas i sa bradama i bez i kartkih pantalona prihvatio islam. Teško moj brate kakvismo. Sve što iole vrijedi
u islamu pogotovo vi sa svojim konstatacijama koje ponavljate kao što sam već rekao ubijate poslijednji atom islama u insanu .


Usput pročitaj od Kardavija ko su pravi muslimani, imaš to i u novim horizontima.

Zaista nema smisla ovako komunicirat, ako već želiš onda reci ......ja mislim da je taj i taj ...tu i tu pogriješio zbog toga i toga...

Brate znaj .,da bi ovako govorio morao bi poznavat mnoge discipline i pročitat vagon knjiga.


Ostaj ti brate u dobru razmisli malo o svemu i usput pročitaj nešto od Gazalija i drugih

Esselamu alejkum

din786
Mlađi član
Postovi: 70
Pridružio se: Sub Jan 07, 2006 8:05 am

Post od din786 » Pon Maj 07, 2007 5:33 pm

Kemo napisao:
din786 napisao:Preselio sa knjigom Sahih Bukhari na prsima,.........inna illahi we inna ilejhi radziun,......
i da nije imao na prsima buharijinu zbirku bio je musliman i po bez obzira što možda nije kratio pantole.
Sta ti znas ko je bio musliman i po? To samo Allah swt zna dragi i cijenjeni brate po vjeri, niko nece ni sakim pod ruku stati ispred Allaha swt nego pojedinacno i sami, a mi treba da se ugledamo na bolje od nas, na najbolji moguci nacin, ako ne zelis da potkratis pantalone nemoras niko te ne tjera, kracenje pantalona nije farz, mada je pohvalno, sudeci po sahih hadisu, sa kojim si sigurno vrlo dobro upoznat, buduci da odmah na njega ukazujes, muslimani smo, postujmo se, hair inshAllah

Kemo
Mlađi član
Postovi: 183
Pridružio se: Ned Maj 08, 2005 12:29 pm
Lokacija: Bosna

Post od Kemo » Pon Maj 07, 2007 7:04 pm

SubhanAllah, Ellhamdullillah, Allahuekber
Poslednja izmena od Kemo u Čet Maj 10, 2007 1:57 pm, izmenjeno 1 put ukupno.

AbuAmRibnFadL
Veteran
Postovi: 897
Pridružio se: Čet Apr 14, 2005 3:20 pm
Kontakt:

Post od AbuAmRibnFadL » Pon Maj 07, 2007 7:34 pm

Rekao je Allahov Poslanik s.a.w.s okupljenim ashabima."O drugovi moji,nakon vas doci ce moja braca,a zar nismo mi tvoja braca Allahov Poslanice?Resulullah s.a.w.s rece,vi ste moji drugovi,a moja braca, niti ce me vidjeti kao sto me vi vidite,niti ce me cuti,kao sto me vi slusate,u ocima ostalih ljudi bice kao stranci(tudjinci),Islam je dosao kao stranac(tudjinac),vratice se strancima(tudjincima),pa blago se strancima(tudjincima).Moj Kemo,molio je Resulullah s.a.w.s Uzvisenog Allaha za tri stvari 1.Da muslimani nikada ne izgube rat koji je u ime Allaha,protiv nevjernika,pa mu je tu dovu uslisao,molio je da takodje muslimane ne kazni,kaznama kojima su bili kaznjavani narodi prijasnji,(zemljotresi,poplave,vetrovi)pa mu je uslisao.Molio je da se Muslimani Ujedine,da ne budu Razjedinjeni,ali tu mu dovu nije uslisao.I nije samo Karadawi alim,ima moj Kemo alima i alima,svak zadovoljan svojim fetvama,al dok se svi ti alimi ne okupe na istini,uvjek ce bit podijele,sve dok se ne zavoli Resulullah s.a.w.s nece moci muslimani nit pustat brade,kratit pantalone,koristit miswak,konkretnije praktikovat sunnet Resulullaha s.a.w.s,jer slijediti sunnet je voljeti Resulullaha.Kako je Dzibril a.s donosio objavu Qur'an,tako mu je donosio sunnet.Za kraj i da ima kakav negativan musliman sa bradom i pantolama,to je musliman,a ne Islam.

Korisnikov avatar
Yassin
Moderator
Postovi: 984
Pridružio se: Pet Apr 15, 2005 6:41 pm
Kontakt:

Post od Yassin » Pon Maj 07, 2007 8:36 pm

Rekao je Resulullaha, s.a.v.s.,: “Islam je poceo sa pojedincima (usamljenicima) i vratit ce se na pojedince (garibe) kao sto je poceo, pa blago pojedincima (garibima).” Receno je: “Ko su to garibi, o Resulullah?” Rece: “Oni koji ispravljaju pri skretanju ljudi.”

Prenosi se od Bekra ibn Amra el Me’afirija da je Resulullah, s.a.v.s., rekao:

“Blago garibima koji se cvrsto drze Allahove knjige kada bude napustena i koji poucavaju sunnetu kada se bude gasio.”

AbuAmRibnFadL
Veteran
Postovi: 897
Pridružio se: Čet Apr 14, 2005 3:20 pm
Kontakt:

Post od AbuAmRibnFadL » Pon Maj 07, 2007 8:58 pm

Dzezak Allahu hajren Yasin brate HajjakALLAH

Kemo
Mlađi član
Postovi: 183
Pridružio se: Ned Maj 08, 2005 12:29 pm
Lokacija: Bosna

Post od Kemo » Uto Maj 08, 2007 1:53 pm

Drzimo se svi cvrsto za Allahovo uze
Poslednja izmena od Kemo u Čet Maj 10, 2007 1:57 pm, izmenjeno 1 put ukupno.

insan
Mlađi član
Postovi: 57
Pridružio se: Pon Mar 05, 2007 8:47 pm

Post od insan » Sre Maj 09, 2007 7:47 am

SELAM!

A ko su ti "garibi" iz tog hadisa????opet ono "ja"..."ja sam najbolji...." ..ve la havle....
Evo jos jedan hadis,kojeg znate sigurno:
"POJAVIT CE SE LJUDI SA ISTOKA KOJI CE UCITI KUR´AN ALI NJIHOVO UCENJE NECE PRELAZITI GRANICU GRLA. IZLAZIT CE IZ DINA KAO STO IZLAZI ODAPETA STRIJELA IZ LUKA.NJIHOV ZNAK JE SISANJE NA CELAVO."
A znate li ko je prvi svojim pristalicama naredio sisanje na celavo?I niko prije njega to nije naredivao niti radio? Isti onaj koji je naredio da se pogubi slijep i dobar covjek,mujezin,koji je ucio ezan i poslije ezana salavate a nije znao da je "zabrana" vec izrecena....jer je to "novotarija"......necu ga imenovati,da ne uvrijedim koga... zna se dobro ko je......
Citajte malo i istoriju..."Putujte po svijetu pa vidite kako su oni prije zavrsili.."

Evo sta ALLAH Uzviseni o tome kaze:
"...od onih koji su vjeru svoju razbili i u stranke se podijelili..svaka stranka zadovoljna s onim sto propovjeda....."
"Zbog onog sto ljudi rade pojavio se metez i na kopnu i na moru,da im on da da iskuse kaznu zbog onog sto rade,ne bili se popravili.."

I NA KOPNU I NA MORU... u poredenju covjek=zemlja to jeste i na jeziku i u srcu....dokle god mi dopustimo jeziku da lupeta sta mu se prohtije srca nam nece biti mirna niti ce nereda nestati....nece nestati ni onog "ja sam bolji od drugih " iz srca zbog cega je iblis i proklet....
(jezik a bezbeli i ruke sto napisu,odnosno obrisu....)

DRAGI MOJI MUSLMANI I MUSLIMANKE, sve ovo smo sami "posijali" A ALAHOVO OBECANJE JE ISTINITO,sad trebamo i pokupiti....necemo mi dobiti nagradu za Gazalijeva djela niti kaznu za djela onih prije nas.
niti mi mozemo kriviti nekog "reformatora"iz proslosti za ovo sto nam se desava...al jezike i srca nasa moramo, ALLAHA radi, dovest pod kontrolu,ako zelimo spas.....
"ZATO TI UPRAVI LICE SVOJE PREMA PRAVOJ VJERI..."
SELAM SVIMA!

EMIRgr
Moderator
Postovi: 307
Pridružio se: Pet Apr 15, 2005 11:24 am
Lokacija: U.S.A. Michigan Grand Rapids
Kontakt:

Post od EMIRgr » Sre Maj 09, 2007 12:04 pm

Selam alejkum

Ne znamo Atife, de malo bolje pojasni ko prenosi hadis, jer si meni se cini udrobio vise hadisa u jedan hadis ???

AbuAmRibnFadL
Veteran
Postovi: 897
Pridružio se: Čet Apr 14, 2005 3:20 pm
Kontakt:

Post od AbuAmRibnFadL » Sre Maj 09, 2007 1:08 pm

Da atife,haqq si rekao,podijelise se u stranke i pod stranke i svaka zadovoljna onim sto slijede,al sunneta nigdje.Pa ces nac Bektasije,pa Kaderije,pa naksibendije pa ovo pa ono.Zavaravajuci se da ce im rahmetli Hidr a.s u dzezbi doc ili Mehdi izac iz pecine,ili Gejlani jasuci zid,Bektasije Alkoholom,Rufaije boduci se iglama.Zaplovise u nevjerodostojnom zikru lutajuci po svjetu gajba,pa se bojim da ih koja zvjezda ne sustigne,pa da im let bude u jednom pravcu.U pravu si da ce Fitna doc sa istoka,tacnije Stare Perzije,danasnjeg Irana,pa im se sa strankama puno podudara misljenje u vezi imama,ehli bejta,mrznja prema sunnetu,ashabima i samome islamu.Tako da se pojavi metez i na kopnu i na moru,al meteza u sunnetu nema,Islam je nejasan samo onima koji zele da im bude nejasan,pa rad toga mi upravljamo lice prema pravoj vjeri.Allaha volimo i sunnet Resulullaha slijedimo,pa ce insaALLAH(nadamo se)i nas Allah zavoljti i grijehe nam oprostiti.

insan
Mlađi član
Postovi: 57
Pridružio se: Pon Mar 05, 2007 8:47 pm

Post od insan » Sre Maj 09, 2007 9:21 pm

AbuAmRibnFadL napisao:Da atife,haqq si rekao,podijelise se u stranke i pod stranke i svaka zadovoljna onim sto slijede,al sunneta nigdje.Pa ces nac Bektasije,pa Kaderije,pa naksibendije pa ovo pa ono.Zavaravajuci se da ce im rahmetli Hidr a.s u dzezbi doc ili Mehdi izac iz pecine,ili Gejlani jasuci zid,Bektasije Alkoholom,Rufaije boduci se iglama.Zaplovise u nevjerodostojnom zikru lutajuci po svjetu gajba,pa se bojim da ih koja zvjezda ne sustigne,pa da im let bude u jednom pravcu.U pravu si da ce Fitna doc sa istoka,tacnije Stare Perzije,danasnjeg Irana,pa im se sa strankama puno podudara misljenje u vezi imama,ehli bejta,mrznja prema sunnetu,ashabima i samome islamu.Tako da se pojavi metez i na kopnu i na moru,al meteza u sunnetu nema,Islam je nejasan samo onima koji zele da im bude nejasan,pa rad toga mi upravljamo lice prema pravoj vjeri.Allaha volimo i sunnet Resulullaha slijedimo,pa ce insaALLAH(nadamo se)i nas Allah zavoljti i grijehe nam oprostiti.

SELAM :D TOLIKO SUNNET SLIJEDITE DA SELAM OBAVEZNO ZABORAVLJATE :? :roll: :roll:
SELAM ALEJKUM SVIM VJERNICIMA :D :D :D

Odgovori