Ibadet u Sa'banu i lejletul Berat

Sve što je za pouku, bujrum pisite ovdje kao novu temu radi ljepše preglednosti

Moderatori: Haris, EMIRgr, Yassin

Odgovori
zara
Stari član
Postovi: 272
Pridružio se: Pon Apr 18, 2005 7:49 pm

Ibadet u Sa'banu i lejletul Berat

Post od zara » Uto Avg 07, 2007 12:23 pm

iskopirala sam ovaj text o dovi u mjesecu Shabanu, koji je na pomolu,insha Allah.

Ibadet u Sa'banu i lejletul Berat


Obzirom da nam je mjesec Sha'ban vec na pomolu - a to je mjesec kog je Resulullah, s.a.w.s. mnogo postio - vidim bitnim postirati ono sto je o njegovoj petnaestoj noci (berat) rekao shejkh Yusuf Al-Qaradawy, Allah ga sacuvao. To iz razloga sto se za tu noc vezu neka ubjedjenja i praksa koja nije u skladu sa onim sa cim je dosao Resulullah, s.a.w.s.

Dova polovicom Sa´bana

Pitanje:
Kakav je propis dove polovicom Sh’abana? I da li se, o noci polovice Sh’abana, navode vjerodostojni hadisi? I drugo sto se govori o ovoj noci... Odgovor:
O noci polovice Sh’abana ne navodi se ni jedan hadis koji doseze stepen 'sahiha'. Ima hadisa koje neka ulema smatra 'hasen' (dobrima) dok su ih drugi alimi odbacili tvrdeci da ne postoji ni jedan 'sahih' hadis koji govori o noci polovice Sh’abana. Pa i da tvrdimo da ima 'hasen' hadisa onda sve sto se navodi je, da je u toj noci upucivao dove i istigfar Uzvisenom Allahu. A sto se tice forme odredjene dove to se ne navodi. A dova koju u odredjenim zemljama uce neki ljudi i dijele je odstampanu, je dova koja nema temelja. I to je pogresno. A ne poklapa se ni sa svetim tekstovima a ni sa razumom.

U toj dovi, izmedju ostalog, navodi se i ovo:
“Boze, ako si me upisao kod tebe u Ummul-Kitabi nesrecnim, lisenim dobra, protjeranim i uskracenog rizqa (opskrbe), pa izbrisi, o Boze, tvojom dobrotom moju nesrecu, moju lisenost dobra, moje protjerivanje i moju uskracenost opskrbe. I potvrdi me, o Boze, kod Tebe u Ummul-Kitabu srecnim, opskrbljenim i onim koji je nadaren svim dobrima. Jer Ti si u Tvojoj Knjizi spustenoj na jeziku Tvog Resulu rekao, a tvoje rijeci su istina:
“Allah je dokidao sta je htio, a ostavljao sta je htio; u Njega je Glavna knjiga (Ummul-Kitab)” Ar-Ra’d: 39

U ovom govoru mi nalazimo jasne oprecnosti: Na samom pocetku kaze se: “…ako si me upisao kod tebe u Ummul-Kitabi nesrecnim, lisenim dobra, protjeranim i uskracenog rizqa (opskrbe)… pa izbrisi ovo i potvrdi me, o Boze, kod Tebe u Ummul-Kitabu srecnim, opskrbljenim i onim koji je nadaren k svim dobrima. Jer Ti si u Tvojoj Knjizi, spustenoj na jeziku Tvog Resula, rekao, a tvoje rijeci su istina: “Allah je dokidao sta je htio, a ostavljao sta je htio; u Njega je Glavna knjiga (Ummul-Kitab)”.

Ajet znaci da u Ummul-Kitabu nema vise ni brisanja a ni potvrdjivanja (ubacivanja), pa kako onda da trazi brisanje i potvrdjivanje u Ummul-Kitabu.

Ove rijeci su, ujedno, oprecne onome sto se navodi o edebu (kulturi) dove. Jer Resulullah, s.a.w.s., je rekao: “Kada molite Allaha pa budite odrjesiti u molbi”. Neka neko od vas ne kaze: Ja Rabb, oprosti mi ako hoces, ili smiluj mi se ako hoces, ili opskrbi me ako hoces. Jer Allaha ne moze niko prisiliti. Zato je obaveza da kaze: Oprosti mi, smiluj mi se i opskrbi me... odlucno i s ubjedjenjem i ovo je ono sto se trazi od onog koji moli svoga Uzvisenog Rabba (Gospodara).

A sto se tice vezanja dove za volju ili uvjetnost rijecima molitelja - ‘Ako hoces’, kao sto je prethodno spomenuto, pa to nije od nacina upucivanja dove niti njene kulture, kao sto to nije ni metod onog koji je ponizan i potreban svoga Rabba. Vec je to metod koji je sasvim slican oskudnoj kompoziciji koja se od Allahovih robova mu’mina ne prihvata na ovakvim mjestima.

Ovo nas upucuje na to da su dove koje sastavljaju ljudi i oni ih izmisljaju, mnogo lisene izvrsavanja sustinskog znacenja. Cak sta vise, desava se da ih ima iskrivljenih, neispravnih i oprecnih. Jer nema nista bolje od dova koje su qur’anske ili hadiske. U njima je sjaj, rjecitost, lijepo izvrsenje, ogromna znacenja u malo rijeci. Zato nema nista bolje od potvrdjenih dova koje se navode od Resulullaha, s.a.w.s., jer ucenje njih rezultira dvjema nagradama:

Nagrada slijedjenja Resulullaha, s.a.w.s. i nagrada zikra. Pa je na nama da se drzimo ovih poslanickih dova i da njima molimo.

A sto se tice noci polovice Sh’abana, pa vecina onog sto se radi u njoj je ono sto nije zabiljezeno, niti je 'sahih' a niti je imalo u skladu sa Sunnetom (Resulullaha, s.a.w.s.).

Sjecam se da sam kao djecak, slijepo oponasajuci (taqliden) ljude, ustajao sa njima i klanjao dva rek’ata s nijetom dugog zivota i dva s nijetom neovisnosti od ljudi. Zatim bi smo ucili suret ‘Jasin’, pa ponovo klanjali dva rek’ata.

Sve ove pobozne radnje su ono sto Sheri’at nije naredio a osnova u ibadetu je zabrana (al-hazr) – tj. zabrana bilo kog ibadeta osim onog koji se navodi u tekstovima Qur’ana i Sunneta.

A covjek ne moze u svom ibadetu (robovanju Allahu) izmisljati ono sto on hoce, jer onaj koji ima pravo da potcini ljude i da im zacrta ibadet je samo Uzviseni Allah: “Zar oni da imaju bogove koji im propisuju da vjeruju ono sto Allah nije naredio?” (As-Shura: 21).

Zato je na nama obaveza da zastanemo kod onog sto se navodi i da ne radimo vise od dove koja je pouzdano prenesena, ukoliko je to dobro. A Allah najbolje zna!

Pitanje:
Mi smo sada u mjesecu Sh’abanu... neki muslimani posebno izuzimaju noc polovice Sh’abana namazima i dovama koje uce. Pa jel’ ovaj njihov postupak zakonit i navodi li se ista o vrijednosti ove noci?

Odgovor:
O vrijednosti noci polovice Sh’abana navode se neki hadisi: da se Allah u njoj pokazuje svojim robovima i uslisava im dove – osim nekim grijesnicima . Ovaj hadis neka ulema smatra 'hasen' (dobrim) a drugi ga smatraju 'daif' (slabim). Evo cak sta feqih al-Qady Ebu Bekr ibn Al-Areby kaze: ‘Ne postoji, ispravno potvrdjen, ni jedan hadis o vrijednosti noci polovice Sh’abana’.

Pa i da prihvatimo te hadise koji se navode o vrijednosti ove noci i njenom ozivljavanju pokornoscu, ne navodi se od Resulullaha, s.a.w.s., niti od ashaba a niti od tih prvih generacija – a one su najodabranije generacije -…dakle, od svih njih, ne navodi se da su se oni okupljali u mesdzidima (dzamijama) radi ozivljavanja ove noci, ucenja posebne dove, klanjanja posebnih namaza kao sto to znamo u nekim muslimanskim zemljama.

Jer u nekim zemljama ljudi se okupljaju u dzamijama poslije aksama i uce suru ‘Jasin’ a zatim klanjaju dva rek’ata s nijetom dugog zivota!!! Onda klanjaju dva rek’ata s nijetom neovisnosti od ljudi, pa uce neku dovu koja nije zabiljezena ni od jednog od selefa (prvih generacija). To je jedna duga dova koja je oprecna i suprotna tekstovima Qur’ana i sunneta. A i samo njeno znacenje je kontradiktorno i samom sebi oprecno.

U ovoj dovi molitelj izgovara:
‘“Boze, ako si me upisao kod tebe u Ummul-Kitabi nesrecnim, lisenim dobra, protjeranim i uskracenog rizqa (opskrbe)… pa izbrisi, o Boze, tvojom dobrotom moju nesrecu, moju lisenost dobra, moje protjerivanje i moju uskracenost opskrbe. I potvrdi me, o Boze, kod Tebe u Ummul-Kitabu srecnim, opskrbljenim i onim koji je nadaren k svim dobrima. Jer Ti si u Tvojoj Knjizi spustenoj na jeziku Tvog Resula rekao, a tvoje rijeci su istina: “Allah je dokidao sta je htio, a ostavljao sta je htio; u Njega je Glavna knjiga (Ummul-Kitab)”. (Ar-Ra’d: 39).

Ovo je tekst te dove i kao sto sami vidite kontradiktoran je. On kaze: ‘Ako si me u Ummul-Kitabu upisao tako pa izbrisi to kako si me upisao i potvrdi me kod Tebe u Ummul-Kitab suprotno tome jer si Ti rekao: “Allah je dokidao sta je htio, a ostavljao sta je htio; u Njega je Glavna knjiga (Ummul-Kitab)”. Znacenje ajeta je da u Ummul-Kitabu nema ni brisanja a ni potvrdjivanja…brisanje i potvrdjivanje su u onome, osim toga, od suhufa meleka i drugo. Pa ako je ovo znacenje ajeta kako rob moze traziri od svoga Rabba da “brise i potvrdjuje u Ummul-Kitabu” kad u njoj nema vise ni brisanja ni potvrdjivanja?!

Zatim, kakva je ovo dova u kojoj molitelj opetuje sljedece rijeci: ‘Ako si uradio tako onda to izbrisi ili uradi tako…’ to i pored toga sto nam je Resulullah, s.a.w.s., naredio da u dovi budemo odrjesiti (odlucni). Trebamo moliti odlucno, bez dvoumljenja (kolebanja) i bez da dovodimo nesto u sumnju... ili da sami sumnjamo. I ovo upucuje da je ta dova izmisljena i da nema osnove.

U toj dovi molitelj izgovara i nove rijeci: ‘Moj Boze, molimo te tim najuzvisenijim pokazivanjem u noci polovice casnog mjeseca Sh’abana, u kojoj se svaki mudri posao rijesi i potvrdi, da od nas odstranis nepogode koje znamo i koje ne znamo…’

I ovo je, svakako, pogresno! Jer noc u kojoj se svaki mudri posao rijesi je noc u kojoj je spusten Qur’an … a to je Lejletul-Qadr, noc najveceg pokazivanja (Allaha Uzvisenog). A ona je, po tekstu Qur’ana - u Ramazanu. U suri Al-Dukhan Uzviseni Allah kaze:

“Ha-mim. Tako mi Knjige jasne, Mi smo poceli da je u Blagoslovljenoj noci objavljujemo, - i Mi, doista, opominjemo – U kojoj se svaki mudri posao rijesi”. (Ad-Duhan: 1-4).

A u suri Al-Qadr kaze: “Mi smo ga poceli objavljivati u noci Qadr”.

A u suri Al-Baqara kaze: “U mjesecu ramazanu pocelo je objavljivanje Qur’ana…”

I ono u sto nema sumnje je, da je noc ‘u kojoj se svaki mudri posao rijesi’; u mjesecu Ramazanu…a to je po konsenzusu uleme Lejletul-Qadr.

A ono sto se prenosi od Qatade da je noc polovice mjeseca Sh’abana ta - ‘u kojoj se svaki mudri posao rijesi’, jeste slabo (da’if) i zbrkano, jer od samog Qatade se prenosi da je rekao da je to Lejletul-Qadr.

A ono sto se navodi u hadisu da je noc polovice Sh’abana ta u kojoj se odredjuju edzeli od Sh’abana do Sh’abana pa i to je, kako kaze Ibn Kesir, hadis koji je slab (da’if) i oprecan je tekstovima Qur’ana i sunneta.

Otuda vidimo da je ova dova puna zbrke i zabluda. I to je dova koja se ne navodi od Resulullaha, s.a.w.s., niti od najodabranijih generacija a niti od ikog od selefa.

I ovo okupljanje u nekim zemljama muslimana, u formi kako ga vidimo i kako cujemo o njemu, je bid’at i novina. A najpravije je da u ibadetima zastanemo kod onoga kako se navodi. Jer svo dobro je u slijedjenu onih koji su nam prethodili (selef). A svo zlo je u izumima kasnijih generacija. Jer svaki izum je bid’at, a svaki bid’at je zabluda. A svaka zabluda ce u dzehennem.

Neka nas Uzviseni Allah naputi na slijedjenje onog sto je doslo od Njegovog Resula, s.a.w.s., i njegovih ashaba.

Dr. Jusuf Al-Qaradawy
“Fetawa muasire” 1/379-383
Priredio, Abdul-Medzid

izvor kopiranja : Bosnjakinja.com

zara
Stari član
Postovi: 272
Pridružio se: Pon Apr 18, 2005 7:49 pm

Post od zara » Čet Avg 09, 2007 9:17 pm

Salam aleykum!

Ja chu da nastavim sa temom.Da budem iskrena , ja sam prije obiljezavala noch lejletul - berat , mislechi da radim dobro, tu noch bi dugo zikrila.
Danas je u nekim dzamijama, obiljezavana noch lejletul -miradz,noch u kojoj je Poslanik saws, putovao u Kuds, u nebeske visine .molio za svoj Ummet.Neki che sutra da zaposte-sutra je inace petak , dan kad je zabranjeno postiti.
Kako ja vise nisam sigurna u te odabrane nochi-dane,pretrazila sam internet da vidim da li je to preporuceno ili zabranjeno.Na nekim mjestima to preporucuje,medjutim to treba dobro sve provjeriti.

Mjesec Redžeb između novotarije i sunneta
Jul 15,2007
Daije
Najif ibn Ahmed ibn Ali el Hamed
Kratki sadržaj
Zašto su ovi mjeseci nazvani Svetim mjesecima?
- Zbog svetosti i zabrane borbe u njima sve dok neprijatelj ne počne prvi. Zato je mjesec Redžeb nazvan Esamm (Nijemi) jer se u njemu ne poziva: 'O narode moj!' ili zato što se u njemu ne čuje zvuk i zveket oružja.
- Zato što su harami u njemu gori i veći nego u drugim mjesecima. Mjesec Redžeb je nazvan Redžebom jer je bio uveličavan.
Mjesec Redžeb između novotarije i sunneta
Neka je hvala Allahu Uzvišenom i neka je salavat i selam na Njegova Poslanika, s.a.v.s., njegovu časnu porodicu i plemenite ashabe.
A zatim:
Kao što je poznato, u ovim danima ljudi mnogo pitaju o mjesecu Redžebu; njegovoj vrijednosti, postu u njemu itd. U sljedećih nekoliko riječi ću pokušati da pomenem nešto od propisa vezanih za ovaj mjesec.
Mjesec Redžeb je jedan od četiri sveta mjeseca
Rekao je Allah Uzvišeni: 'Broj mjeseci u Allaha je dvanaest, prema Allahovoj Knjizi, od dana kada je nebesa i Zemlju stvorio, a četiri su sveta; to je prava vjera!' (Tewba, 36.), a sveti mjeseci su: Muharem, Redžeb, Zul Ka'de i Zul Hidždže. Prenosi se od Bekreta t da je Allahov Poslanik r rekao: 'Vrijeme teče (kruži) kao onog dana kada je Allah Uzvišeni stvorio nebesa i Zemlju, godina ima dvanaest mjeseci, od njih su četiri sveta, tri zaredom: Zul Ka'de, Zul Hidždže, Muharem i mjesec Redžeb Mudar koji je između Džumade i Ša'bana'.[1]
Zašto su ovi mjeseci nazvani Svetim mjesecima?
- Zbog svetosti i zabrane borbe u njima sve dok neprijatelj ne počne prvi. Zato je mjesec Redžeb nazvan Esamm (Nijemi) jer se u njemu ne poziva: 'O narode moj!' ili zato što se u njemu ne čuje zvuk i zveket oružja.
- Zato što su harami u njemu gori i veći nego u drugim mjesecima. Mjesec Redžeb je nazvan Redžebom jer je bio uveličavan.[2]
Dova prilikom ulaska mjeseca Redžeba
Prenosi se od Enesa t da je Allahov Poslanik r imao običaj učiti sljedeću dovu kada bi nastupio mjesec Redžeb: 'Allahu naš, daj nam bereketa u Redžebu i Ša'banu, i daj nam da dočekamo Ramazan'. Hadis bilježe Ahmed, 1/259, El Bezzar, 616 – dodatci, Et Taberani u Ewsatu, 3939 i El Bejheki u Šu'abu, 3815; i ovaj hadis je od predaje Zaida ibn Ebi Rekkada od Zijada En Nemirija, a Buharija o njemu kaže: 'Neprihvatljivog hadisa!'[3]
Klanje Atire (Zebihe) u mjesecu Redžebu (Redžebija)
Neki učenjaci smatraju da je klanje Atire u mjesecu Redžebu mustehab uzimajući za dokaz hadis Mihnefa ibn Sulejma gdje kaže: 'Stajali smo na Arefatu sa Allahovim Poslanikom r kada je rekao: 'O ljudi, obaveza je svakoj porodici i to svake godine klanje kurbana i Atire. Dali znate šta je Atira? To je ona što je nazivate Redžebijom''. Hadis bilježe Ahmed, 5/76, Ebu Davud, 2788, En Nesai, 4224 i Et Tirmizi, 1518. Rekao je Et Tirmizi: 'Ovaj hadis je hasen garib i ne poznajem ga osim ovim putem od ibn 'Avna'. Ibn Hazm ovaj hadis smatra slabim (El Muhalla, 7/356), Abdulhakk kao što je u Tehzibus Sunen, 4/92 i El Hitabi u Me'alimu, 4/94. Rekao je Ibn Kesir: 'Ima govora o njegovom senedu ili lancu prenosilaca!' (Tefsir Ibn Kesira, 3/225)
Većina učenjaka je na tome da je ovaj propis derogiran hadisom kojeg prenosi Ebu Hurejre t da je Allahov Poslanik r rekao: 'Nema Fere'a niti 'Atire!'[4] Rekao je Ebu Davud: 'Rekli su neki da je Fere' prvorođeno deve, u džahilijetu su ga klali svojim božanstvima a zatim jeli, a njegovu kožu bi obišljali na drveće. A Atira' je u prvih deset dana mjeseca Redžeba'. (Sunen, 3/104)
Treba napomenuti da nekoliko učenjaka poput Ibn Sirina, Ebu 'Ubejda, Ishaka ibn Rahuje i učenjaci šafijskog mezheba smatraju da ono što je derogirano bilo vadžibom.[5]
Umra u mjesecu Redžebu
Postoji određeni broj muslimana koji odabiraju mjesec Redžeb za obavljanje Umre u njemu smatrajući da je vrijednost i nagrada veća, a u stvarnosti, mjesec Redžeb je kao i ostali mjeseci; nije preneseno ništa što bi mu dalo određenu posebnost kao obavljanje Umre za razliku od mjeseca Ramazana i mjeseci Hadždža za mutemet'ia. Dakle, ništa vjerodostojno nije došlo do nas da je Allahov poslanik r obavio Umru u mjesecu Redžebu, šta više, majka vjernika Aiša radijellahu anha je porekla konstataciju (tj. Umra Allahova Poslanika r u ovom mjesecu).[6]
Novotarije mjeseca Redžeba
Od ibadeta koje su ljudi 'izumjeli' u mjesecu Redžebu možemo izdvojiti sljedeće:
- Namaz koji se zove Salat Regaiba ili Namaz želja. Ima dvanaest rekata. Klanja se prvog petka u mjesecu poslije akšama. Šest puta se predaje selam. Na svakom rekatu poslije Fatihe uči suru Kader tri puta i Ihlas dvanaest puta, a nakon završenog namaza donese salavat na Allahova poslanika r sedamdeset puta te dovi šta hoće. Ovaj namaz je, bez ikakve sumnje, velika novotarija, a hadis koji je došao na temu ovog namaza pomenuo ga je Ibn Dževzi u Mevdua'tima (Knjiga izmišljenih hadisa) (2/124). Rekao je En Nevevi, neka mu se Allah smiluje: 'Neki učenjaci su ga uzeli kao dokaz o pokuđenosti ovog namaza koji se zove Regaib – neka Allah ubije onog ko ga izmisli – jer je taj namaz od novotarija koje su ljudi uveli i nije ništa drugo do zabluda i neznanje, i u njoj su jasne zabranjene stvari. Učenjaci su napisali brojna djela kako bi pojasnili pokuđenost ovog namaza, zabludu onog ko ga klanja kao i inovatora, a dokazi za pokuđenost i neispravnost ovog namaza te zabludu onog ko ga klanja se ne mogu nabrojati!'[7] Rekao je El Hitabi: 'Hadis o namazu Regaiba je skup laži i izmišljotina koje nisu male!'[8] Rekao je hafiz Ibn Redžeb, Allah mu se smilovao: 'Što se tiče namaza u mjesecu Redžebu i davanje određene posebnosti, nije do nas došlo ništa vjerodostojno, a hadisi o vrijednosti namaza koji se zove Regaib su laž i zabluda, te nisu ispravni (vjerodostojni), a pomenuti namaz je novotarija kod većine učenjaka. Ovaj namaz se pojavio po prvi put nakon 400-e godine poslije Hidžre, zbog toga naše prijašnje generacije nisu o njemu znale niti govorile'.[9]
- Namaz koji se klanja u polovini mjeseca Redžeba. Hadisi koji su došli na ovu temu su izmišljeni hadisi.[10]
- Namaz Lejletul mi'radž. To je namaz koji je očita novotarija, a klanja se u noći 27-og mjeseca Redžeba. Ovaj namaz nema ispravne osnove niti u Kur'anu niti u sunnetu Allahova Poslanika r.[11] Zatim, prizivanje da se Mi'radž desio u mjesecu Redžebu je pusti govor bez ikakvog dokaza. Rekao je Ibn Šameh, neka mu se Allah smiluje: 'Neki od 'onih koji pričaju priče' govore da se Isra desio u mjesecu Redžebu. Ovaj govor kod učenjaka Džerha i Ta'dila (ocjenjivanja) je čista laž.'[12] Oni koji klanjaju ovaj namaz uzimaju za dokaz govor koji je pripisan Allahovom Poslaniku r da je rekao: 'U mjesecu Redžebu ima jedna noć, u toj noći za urađeno dobro djelo je nagrada sto dobrih djela, i to kada preostanu tri noći od mjeseca...' Hadis bilježi El Bejheki u Šua'bu, 3/374, a zatim ga ocijenio slabim kao što ga takvim smatra hafiz Ibn Hadžer u knjizi Tebjinul 'adžeb, str. 25. Rekao je Kari' o ovom hadisu: 'Veoma slab!'[13] Kažem: 'Znakovi koji upućuju na neosnovanost ovog hadisa su jasni. Svi učenjaci su složni da je najvrednija noć u godini noć Lejletul kadr, a ovaj hadis to oponira.' Zatim, od novotarija te noći je sakupljanje, održavanje vatre i kuhanje hrane. Rekao je šejh Ali el Kari': 'Nema sumnje da je to novotarija i pokvareno djelo, jer se u njoj bezvezno troši imetak i poistovjećuje sa onima koji obožavaju vatru u pokazivanju stanja.'[14]
Post u mjesecu Redžebu
Mjesec Redžeb kao i ostali mjeseci. Nije došao ni jedan ispravan hadis koji podstiče na post u njemu (posebno u njemu), nego se posti kao i u ostalima – ponedjeljak i četvrtak kao i dani koji se nazivaju Bijeli dani onom kome je običaj da ih posti u ostalim mjesecima, ali post ovim danima samo u mjesecu Redžebu je zabranjen i novotarija.
Što se tiče onog što pominju 'oni koji pričaju priče' u podsticaju na post u ovom mjesecu pored ostalih mjeseci kao na primjer je hadis u kojem se kaže: 'Doista, u mjesecu Redžebu ima jedna rijeka koja se zove Redžeb. Njegova voda je svjetlija od snijega a slađa od meda. Ko posti u njemu jedan dan napiće se iz te rijeke.' Ovaj hadis je izmišljen i potvora na Allahova Poslanika r. Pomenuo ga je Ibn Dževzi u El Vahijat, str. 912, a kaže Zehebi o njemu: 'Bez osnove! – Batil'[15]
A hadis: 'Redžeb je veliki mjesec, u njemu Allah udvostučuje dobra djela, pa ko u njemu posti dan kao da je postio godinu; ko posti sedam dana pred njim će biti zaključana sedmero vrata Džehennema; ko posti osam dana biće mu otvorena svih osam vrata Dženneta; ko posti deset dana neće od Allaha ništa tražiti a da mu neće dati, a ko posti petnaest dana pozvaće glasnik sa neba: 'Oprošteno ti je ono što je bilo, pa počni svoje djelo iz početka!', a onaj ko poveća i Allah će mu uvećati!' Bilježi ga Bejheki u Šu'abu, 3801, a hafiz Ibn Hadžer ga ubraja od batil hadisa.[16] Rekao je Hejsemi: 'U njegovom senedu je Abdulgafur tj. Ibn Seid, a on je ostavljen!'[17]
Dva hafiza Ibn Dževzi i Ibn Hadžer su pomenuli skupinu batil i izmišljenih hadisa o vrijednosti mjeseca Redžeba.[18]
Na kraju ću pomenuti govore dva hafiza Ibn Kajjima i Ibn Hadžera kao sažetak onom što smo već rekli.
Rekao je Ibn Kajjim: 'Svaki hadis o postu u mjesecu Redžebu i namzu u nekim njegovim noćima je laž i potvora!'[19]
Rekao je hafiz Ibn Hadžer: 'O vrijednosti mjeseca Redžeba nije došao do nas ni jedan ispravan hadis koji se može uzeti za dokaz, kao što nije došlo ništa po pitanju posta i posebnosti namaza u njegovim noćima'.[20]
Na kraju molim Allaha Uzvišenog da nam iz Svoje milosti podari sljeđenje sunneta i da se klonimo novotarija, a on je Plemenit. Allah Uzvišeni od sviju zna najbolje. Neka je salavat i selam na posljednjeg Poslanika r , njegovu porodicu i časne ashabe.

Na drugom mjestu bosnjakinja .com ima text slican ovome , nesto duzi pa zakljucite sami:

http://64.233.183.104/search?q=cache:cE ... cd=6&gl=es

Odgovori