|
H A DŽ DŽ
- Peti stub islama
Braćo i sestre u islamu! Danas 20. zu-l-ka'de 1428. h., što
dogovara 30. novembru 2007. godine, u drugoj hutbi zaredom
uz Allahovu, dž.š., pomoć govorim na temu Ka'ba je postavljena na temeljima tewhida (vjerovanja
u Jednog i Jedinog Gospodara) i Allah, dž.š., je naredio Ibrahimu,
a.s., da je očisti za one koji će činiti tavaf, koji će stajati
na kijamu i koji će činiti ruk'u i sedždu, kao što stoji u
26. ajetu Sure El-Hadždž:
"I kada smo kao
pribježište Ibrahimu pokazali mjesto gdje je Ka'ba, rekli
smo: "Ne smatraj Nama nikoga ravnim i očisti Moju Ka'bu
za one koji će tavafiti, koji će tu stajati na kijamu i koji
će činiti ruk'u i sedždu!" (Suretu
El-Hadždž: 26)
Po
citiranom ajetu, Ka'ba je od vremena Ibrahima, a.s., našeg
praoca očišćena od širka (mnogoboštva) bilo koje vrste. Ona
je potom oslobađanjem Meke od strane Poslanika, s.a.v.s.,
i njegovih ashaba, osme godine po hidžri ponovo očišćena od
kipova i u njoj se do današnjeg dana robuje samo Allahu, dž.š.,.
Hadžije su Allahovi, dž.š., gosti, kao što stoji u slijedeće dvije predaje:
Prenosi Ebu Hurejre, r.a.,
da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Tri su Allahova gosta: borac na Allahovu putu, hadžija i mu'temir (onaj
koji obavlja umru)!" (Nesaija)
U citiranom hadisu, Poslanik,
s.a.v.s., spominje tri Allahova, dž.š., gosta, a na drugom
i trećem mjestu su hadžije i mu'temiri. Ipak na prvom mjestu
su borci na Allahovu, dž.š., putu, jer da nije njih, ne bi
se ni hadždž i umra mogli obaviti. Da nije Allahovom, dž.š.,
voljom bilo hrabrih Bošnjaka, naše braće iz islamskog svijeta
i rijetkih pojedinaca iz druga dva naroda, da stanu u odbranu
BiH od agresora, u periodu 1992.-1995. godina, danas iz Bosne
i Hercegovine na hadždžu i umri ne bi bilo Allahovih, dž.š.,
gostiju... Zbog toga podsjećam sve one koji će inša-Allah
za nekoliko dana biti Allahovi, dž.š., gosti, kao hadžije
i mu'temiri, da imaju na umu ovu činjenicu, te da svi borci
u ime Allaha, dž.š., u hadždžu hadžija, bez toga da se umanji
vrijednost njihova hadždža, imaju nagradu, a velika je to
blagodat!
U hadisu koji prenosi Ebu
Hurejre, r.a., stoji:
Prenosi Ebu Hurejre, r.a.,
da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Hadžije i mu'temiri su Allahovi gosti, koji ako Mu se obrate, On im
prima dovu, a ako zatraže oprost, On im oprosti!" (Ibn Madždže)
Dani
hadždža su dani telbije, koja izbija iz dubina srca mu'mina,
koji su iz dalekih krajeva došli da veličajući Svoga Gospodara
obave još jedan farz. To su dani u kojima se sa usana hadžija
čuju riječi:
"Odazivam Ti
se Stvoritelju i Uzdržavatelju moj, odazivam Ti se! Odazivam
Ti se, Ti nemaš druga, odazivam Ti se! Zaista, svaka zahvalnost
i blagodat i vlast pripadaju Tebi! Ti nemaš sudruga!"
Telbija
uistinu ima snažnu poruku u kojoj hadžija jezikom potvrđuje
da se odazvao pozivu Stvoritelja svega. Zbog toga telbija
treba da odzvanja u dušama hadžija sve do njihove smrti i
da ih spriječava od grijeha kojima bi mogli biti iskušani
u svakodnevnom životu.
Govoreći
o telbiji, Muhammed, s.a.v.s., kaže:
Prenosi Sehl bin Sa'd, r.a., da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Niti jedan musliman ne izgovori telbiju, a da mu ne dođe odgovor sa desnu i lijevu stranu, od kamena, drveta ili zemlje, dok se ne počne umanjivati Zemlja, odavde i otud. " (Tirmizija)
Jedan
od ruknova (stubova- farzova) hadždža je stajanje na Arefatu,
09. zu-l-hidždže (dan uoči Bajrama), kada se na hadžije i
ummet Poslanika, s.a.v.s., prosipa Allahova, dž.š., milost
i kada On, s.w.t., prašta grijehe iskrenih mu'mina.
O
tome govori i slijedeća predaja, koju bilježi imam Muslim:
Prenosi
Aiša, r.a., da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Nema
niti jednog dana da Allah, dž.š., u njemu više oslobodi Svojih
robova od vatre, od dana Arefata. On se približi melecima
i pita ih: "Šta žele ovi robovi?" (Muslim)
Hadždž braćo i sestre ima mnogobrojne poruke i pouke, od kojih
ću neke nabrojati:
a) On izjednačava ljude i donosi poruke mira, jer su na hadždžu,
po vanjskom izgledu isti: predsjednici država i obični ljudi,
ministri i njihovi potčinjeni, vlasnici stada i čobani, imami
i džematlije, pismeni i nepismeni... Svi ljudi u danima hadždža
imaju istu odjeću (ihrame), koja se sastoji od dva bijela
čaršafa i u njima nema obilježja siromaštva ili bogatstva,
niti položaja.
b) Hadždž privikava ljude na podnošenje teškoća, jer je hadždž
fizički napor i on zahtijeva i fizičku i psihičku snagu i
kondiciju. Strpljivost u podnošenju teškoća na putu obavljanja
hadždža je jedna od odlika onih koji žele u ime Allaha, dž.š.,
da kako treba izvrše ovu dužnost.
c) Hadždž podsjeća ljude na Sudnji dan, gdje se prilikom obavljanja
tavafa, sa'ja i pogotovo boravka na Arefatu dočarava Dan polaganja
računa. Hadžije dok su u ihramima pojačano razmišljaju o Sudnjem
danu, kada će svaka osoba položiti račun za svoja djela.
d) Hadždž uči ljude preciznosti i čuvanju vremena kao Allahove,
dž.š., blagodati, jer su svi propisi hadždža vezani za određeno
vrijeme i mjesto i oni koji to ne učine na propisan način,
ne spadaju u one koji su izvršili ovaj farz. Hadždž bi trebao
da uči ummet na tačnost i odgovornost u poslu i životu. Allah,
dž.š., se u Suri El-Asr zaklinje vremenom, a vrijeme je faktor
o kojem muslimani već stoljećima ne vode dovoljno računa.
e) Hadždž je godišnji kongres muslimana cijeloga svijeta i
sa hadždža bi trebale da se pošalju poruke koje bi bile obavezujuće
za svakog pripadnika ummeta, ma gdje bio!
Braćo
i sestre! Izvršimo obavezu hadždža čim za to steknemo uslove
i ne odgađajmo ga za starost, jer samo Allah, dž.š., zna kada
će koga zadesiti smrt! Kada obavljamo hadždž, trudimo se da
ga izvršimo na najbolji način, kako bi to bio (bez grijeha obavljen hadždž)!
Gospodaru,
učvrsti nas na putu islama, učini nas od onih koji obavljaju
hadždž-mebrur, uputi i učvrsti naše supruge i djecu, učini
naše potomke istinskim nosiocima islama, pomozi nam da sačuvamo
našu Bosnu i Hercegovinu, pomozi nam da sačuvamo vakufe naših
dobrih predaka, a cijela Bosna i Hercegovina je veliki vakuf,
budi nam milostiv na Sudnjem danu i uvedi nas u džennete u
društvu sa: poslanicima, šehidima i sa dobrim ljudima!
Sarajevo: 20. zu-l-ka'de
1428.h. Hutba: Džamija "Kralj Fahd"
30. novembar 2007.god. Nezim Halilović Muderris
|