Es-selāmu 'alejkum i dobrodošli...


Bismillāhi-r-rahmāni-r-rahīm
U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!
Bismillahi-r-rahmani-r-rahim

Forum

Novosti: » Liječenje Kur'anom » Vrste sihra » Urok

Lijeenje uroka

(Moete nai podrobnu studiju o uroku u djelu "Ajnul-hakk" od Ahmeda ibnu Abdurrahmana E-umejmirija. Iz nje sam prenio neke citate u ovom poglavlju. Obratite se na ovo djelo - veoma je korisno.)

Dokazi iz Kur'ana za djelovanje uroka

Uzvieni Allah kae da je Ja'kub rekao:
"O sinovi moji" - ree onda - "ne ulazite na jednu kapiju, ve na razne kapije, a ja vas ne mogu spasiti od onoga to vam Allah odredi; mo pripada jedino Njemu, ja se u Njega uzdam, i neka se samo u Njega uzdaju oni koji se uzdaju!" I kad udoe oni kako im je otac njihov naredio, to im nimalo nije pomoglo da budu poteeni onoga to im je Allah bio odredio, jedino se ostvarila elja Ja'kubova, koju je izvrio, a on je, uistinu veliki znalac bio, zato to smo ga Mi nauili, ali veina ljudi ne zna." (Jusuf, 67 - 68)

Hafiz Ibnu Kesir, Allah mu se smilovao, u tefsiru ova dva ajeta kae:
"Uzvieni Allah, delle anuhu, govorei o Ja'kubu, alejhisselam, kae da je naredio svojim sinovima kad ih je spremio sa bratom Benjaminom u Egipat, da ne ulaze svi na jedna vrata, nego da se razdvoje i uu na razliita vrata, jer, kako kau Ibnu Abbas, Muhammed ibnu Ka'b, Mudzahid, Ed-Dahhak, Katade, Es-Suddejj i drugi: "On se za njih pobojao da se ne ureknu jer su bili izuzetno lijepi, i privlani. Urok je stvarnost i moe skinuti konjanika sa njegova konja."

Njegove rijei: "...a ja vas ne mogu spasiti od onoga to vam Allah odredi; mo pripada jedino Njemu, ja se u Njega uzdam, i neka se samo u Njega uzdaju oni koji se uzdaju!", tj. ovaj savjet koji sam vam dao, ne moe vas sauvati od onoga to vam je Uzvieni Allah odredio, jer kad Uzvieni hoe neto, u tome Ga ne moe niko sprijeiti niti zaustaviti.

"I kad uoe oni kako im je otac njihov naredio, to im nimalo nije pomoglo da budu poteeni onoga to im je Allah bio odredio, jedino se ostvarila elja Ja'kubova, koju je izvrio, a on je, uistinu veliki znalac bio, zato sto smo ga Mi nauili, ali veina ljudi ne zna." (Jusuf, 68)

Kau da je to zatita od uroka

Iz "Tefsir Ibnu Kesir", 2/485.

Uzvieni Allah je rekao: "Gotovo da te nevjernici pogledima svojim obore kad Kur'an sluaju, govorei: "On je, uistinu, luda!"

Hafiz Ibnu Kesir, Allah mu se smilovao, rekao je:
"Ibnu Abbas, Mudahid i drugi kau: "Rije (lejuzlikuneke) - "probadaju te" (bi ebsarihim) - "svojim oima" tj. urekli bi te oima od zavisti i mrnje prema tebi da nije Allahove, delle anuhu, zatite. U ovom ajetu je dokaz da je urok oima istinit i da ima uticaja Allahovom, delle anuhu, voljom, kao to to potvruju i mnogobrojni hadisi preneseni razliitim putevima." Tefsir Ibnu Kesir: 4/410.

Dokazi iz sunneta za djelotvornost uroka

1. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao:
"Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: "Urok je istina."
El-Buhari: 10/203 i Muslim u "Es-Selamu" - poglavlje o medicini.

2. Od Aie, radijallahu anha, prenosi se da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
"Traite kod Allaha utoite od uroka, jer uroci postoje."

Ibnu Made 3508, a El-Albani je za njega rekao da je sahih u "Sahihul-Dami'" 951.

3. Od Ibnu Abbasa, radijallahu anhu, prenosi se da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
"Urok je istina i da je ita preteklo kader, pretekao bi ga urok, pa ako od vas neko zatrai da se operete, operite se."
Tj. kada neko od nas urekne nekoga, pa mu taj doe i zatrai da se abdesti ili okupa, da bi se ovaj poprskao tom vodom kako bi prestao urok, uinite to.
(To je jedan od naina uklanjanja uroka).

4. Od Esme bint Uvejs, radijallahu anha, prenosi se da je rekla:
"O Allahov Poslanie, Dza'ferove sinove pogaa urok, pa hou li im zbog toga uiti rukju?" - "Ui, jer da je ita preteklo Allahovu odredbu, pretekao bi je urok."
Prenosi ga Ahmed 6/438 i Et-Tirmizi: 2059, ocjenjen je kao hasen-sahih a El-Albani je u Dami'u" rekao da je sahih: 5662.

5. Od Ebu Zerra, radijallahu anhu, prenosi se da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
"Urok, Allahovom voljom, utie na ovjeka sve do te mjere, da se ovjek popne na visoko mjesto i strovali se s njega" (od jaine uroka).
Prenose ga Ahmed i Ebu Ja'la a El-Albani je u Dami'u rekao da je sahih, br.1677.

6. Od Ibnu Abbasa, radijallahu anhu, prenosi se da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
"Urok je istina i moe oboriti ovjeka s visine."
Prenose ga Ahmed, Et-Taberani, i El-Hakim, a El-Albani je rekao da je hasen u "Es-silsiletus-sahiha: 1250

7. Od Dabira, radijallahu anhu, prenosi se da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
"Urok uvodi ovjeka u kabur, a devu u kazan."

Tj. pogodi ovjeka, pa ga usmrti, te bude zakopan, i isto tako pogodi devu to bude uzrokom njene slabosti, te je zakolju i skuhaju njeno meso u kazanu.
Prenosi ga Ebu Nu'ajm u "El-Hilje" a El-Albani je u "Sahihul-Dami'u" rekao da je hasen: 4023.

8. Od Dabira, radijallahu anhu, prenosi se da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
"Najvei uzronik smrti mog ummeta, poslije Allahove odredbe, je urok."
Prenosi ga El-Buhari u "Et-Tarih" a El-Albani je u "Sahihul-dami'u" rekao da je hasen 1217.

9. Od Aie, radijallahu anha, prenosi se da je rekla:
"Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, mi je nareivao da uim rukju protiv uroka."
El-Buhari: 10/170 i Muslim 2195.

10. Od Enesa ibnu Malika, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao:
"Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je dozvolio da se ui rukja protiv uroka, ujeda zmije i akrepa, te ireva na slabinama."
Muslim: 2196 u "Es-Selamu".

11. Od Ummu Seleme, radijallahu anha, prenosi se da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, za njenu slukinju, na ijem je licu vidio crnu mrlju, rekao:
"Prouite joj rukju, ona je ureena."
Pod crnom mrljom se misli na ejtanov znak, neko kae da je to ejtanov udarac, tj. crna ili uta fleka na licu.
El-Buhari 10/171 i Muslim: 97.

12. Od Dabira, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je Hazmovoj porodici dozvolio lijeenje rukjom od zmijskog ujeda. Esmi bintu Umejs je rekao: "ta je to sa sinovima moga brata pa su tako mravi i slabi, da li im ta fali?" "Ne" - odgovorila je - "nego se brzo ureknu." "Ui im rukju" - rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. Ona je odbijala, ali je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ponovio: "Ui im rukju."
Muslim u "Es-Selamu" 2198.

Miljenje uenjaka u pogledu postojanja uroka

Hafiz Ibnu Kesir, Allah mu se smilovao, rekao je:
"Uticaj uroka je mogu i nastaje Allahovom, delle anuhu, voljom."

Hafiz Ibnu Hadzer, Allah mu se smilovao, rekao je:
"Bit uroka se sastoji u pogledu sa divljenjem pomjeanim sa zaviu osobe pokvarene due koji tetno djeluje na onoga kome je upuen."
"Fehtul-Bari" 10/200.

Ibnu Esir, Allah mu se smilovao, rekao je:
"Oni kojima su uskraeni vid i razum, zanijekali su urok rijeima: "To su samo neistinita privienja..."

Ovo su najneupueniji ljudi koji pred sobom imaju zastor iza kojeg ne vide. Oni nemaju kulture niti ikakvog znanja o dui i duhovnim stvorenjima te o njihovoj prirodi i uticaju, kojima je dat razum bez razlike kojem narodu pripadali, ne poriu postojanje uroka, niti ga nijeu iako su se razili u nainu njegova uticaja i uzroka. Nema sumnje da je Uzvieni Allah duama i tijelima dao razliite moi i prirode. Mnogima je dodijelio osobine koje imaju uticaj. Nemogue je onome ko posjeduje razum da zanijee uticaj bestjelesnih bia na tijelo. To je neto oito i osjetno. Primjetit e kako se lice jako zacrveni ako u njega pogleda neko od koga se ovaj ustruava i stidi, ili pozuti kada pogleda u nekog koga se boji. Ljudi su svjedoci sluajeva gdje osoba oslabi i oboli od neijeg pogleda. Sve ovo se deava posredstvom i uticajem duhovnih bia. Zbog uske veze sa oima prema njima je i dobio ime (urok, urokljive oi ar. ajn-oko). Meutim, nisu oi te koje imaju mo da izazovu urok, to se deava posredstvom bestjelesnih bia. Bestjelesna bia imaju razliite prirode, moi i djelovanje. Zavidna dua ima vidljiv i tetan uticaj na osobu kojoj se zavidi. Radi ovoga je Uzvieni Allah naredio Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, da trai Njegovu zatitu od zle zavisti. Uticaj zavidnika na onoga kome zavidi je potvrena stvar i ne moe se zanijekati. To ine samo oni koji su izali iz okvira ljudske prirode. Osnova zavidluku je urok. Pokvarena i zavidna dua se zlobno ponaa i utie na onoga kome zavidi. Ona svojom pokvarenou djeluje na njega. Najblia ovom primjeru je zmija. U njoj je skriven otrov, pa kada se sretne sa svojim neprijateljem, iz nje proradi mrnja, te se okomi na njega, to njemu teti. One su razliite. Uticaj nekih od njih je tako jak da moe izazvati pobaaj, ili sljepou kao to je to rekao Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, za bezrepu otrovnicu i jo jednu vrstu otrovnih zmija: "One osljepljuju i izazivaju pobaaj."
El-Buhari: 6/248 i Muslim: 2233.

Uticaj dua nastaje susretom, vienjem, kontaktom, upuivanjem dua na one na koje e djelovati, dovama, rukjom i surama el-Felek i en-Nas, ponekad privienjem i umiljanjem. Nije pogled taj koji je presudan kod osobe koja urie. Desi se da se slijepom opie neto te ga njegova dua urekne iako ga nije vidio. Mnoge osobe su urekle nekoga preko opisa bez vienja. To su strelice koje izlaze iz due osobe koja to ini. Ponekad pogodi ureenog, a ponekad promai. Ako ga zatee "otkrivenog" (bez zatite dovama i drugim titovima) nema sumnje da e ga pogoditi. Ako ga zatee naoruanog i zatienog, te strelice mu ne mogu nauditi, ak postoji mogunost da se ta ista strelica vrati na onog od koga je i poslana.

Urok se javlja na ovaj nain; Osoba je prvo neim, zadivljena, zatim to neto slijedi njegova pokvarena dua, a potom se u izvrenju trovanja pripomae pogledom upuenim ureenom. ovjek ponekad urekne samog sebe, a ponekad urekne bez svoje volje.
"Zadul-mead":4/165, skraena verzija.

Razlika izmeu uroka i zavisti

(Obrati se na djelo "El-'ajnu hakk" str. 28.)

1. Zavist je iri pojam od uroka. Svaka osoba koja moe da urekne zavidna je, a nije svaki zavidnik i osoba koja moe da urekne. Radi toga je u suri El-Felek spomenuto traenje zatite od zavidnika. Ako musliman zatrai zatitu od zavidnika, ujedno je zatraio zatitu i od uroka. Ovo je dokaz univerzalnosti Kur'ana, njegove nadnaravnosti i retorike.

2. Zavist je pobuena mrnjom i eljom da onome kome se zavidi nestanu sve blagodati. Povod uroku jeste divljenje, dopadanje i hvaljenje neega.

3. Zavist i urok igraju jednaku ulogu u izazivanju tete ureenom, a razlikuju se u porijeklu. Porijeklo zavisti pogaa srce vidjevi na ureenom mnoge blagodati i elei da taj ostane bez njih. Onaj koji urie pomae se prodornim pogledom. Tako on urie ono emu ne zavidi kao to su predmeti, ivotinje, usjevi i imetak. Moe se ak desiti da urekne samog sebe takvim prodornim pogledom.

4. Zavidnik moze djelovati na neto to pretpostavlja i prije nego to se desi, dok onaj koji urie moze uticati samo na ono to je stvarno prisutno.

5. ovjek ne moe zavidjeti samom sebi niti svom imetku dok moze urei i sebe i svoj imetak.

6. Zavist dolazi samo od pokvarene due, dok urok moze doi i od dobrog ovjeka ako mu se neto svidi bez elje da to to se njemu svidjelo bude uskraeno ureenom.

Ovo se desilo Amiru ibnu Rebi'i kada je urekao Sehla ibnu Hunejfa uprkos tome to je Amir, radijallahu anhu, meu prvim koji su prihvatili Islam i uesnik Bedra.

Ibnul-Devzi, Ibnul-Kajjim, Ibnu Hader, En-Nevevi, Allah im se svima smilovao, su napravili razliku izmeu uroka i zavisti. Poeljno je da musliman, kada vidi neto to mu se dopadne, zamoli Allaha za blagoslov, svejedno radilo se o njegovoj ili tuoj stvari. Potvrda za ovo su rijei Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u hadisu Sehla ibnu Hunejfa: "Zato nisi blagoslovio?" tj. zamolio Allaha da ga blagoslovi, jer ova dova spreava uticaj uroka.

Dini uriu ljude

1. Od Ebu Seida El-Hudrija, radijallahu anhu, se prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, traio zatitu od dinskog i insanskog uroka, a kad su objavljene sure El-Felek i En-Nas, uio je njih, a ostavio ono to je do tada uio (od te vrste dova)."

Et-Tirmizi 2059 u "Et-Tibb" pod ocjenom hasen. Ibnu Made 3511, a El-Albani je u "Sahihu Ibni Made" rekao da je sahih: 2830. 2. Od majke vjernika Ummu Seleme, radijallahu anha, se prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u njenoj kui vidio slukinju na ijem licu je bila crna mrlja na to je rekao:
"Prouite joj rukju, ona je ureena."
El-Buhari: 10/171 i Muslim 2197.

El-Ferra' je rekao: "Pod rijeima "crna mrlja" misli se na trag dinskog pogleda."

Iz ova dva hadisa saznajemo da urok nastaje i od dina i od insana. Radi toga je svaki musliman obavezan da spomene Allahovo ime kad skida odjeu, ili se ogleda u ogledalu, i prilikom svakog drugog posla, kako bi od sebe odbacio dinsko uznemiravanje poput uroka i slinog.

Lijeenje uroka

Postoji nekoliko naina lijeenja uroka, spomenut u sljedee:
Prvi nain: Kupanje onoga ko je urekao
Ako je osoba koja je urekla poznata, onda se od nje trai da se okupa, te se tom vodom ureeni polije otpozada, i Allahovom, delle anuhu, voljom e ozdraviti.

Od Ebu Umame ibnu Sehla ibnu Huzejfe, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao:
"Moj otac Sehl kupao se u Harri (jednoj dolini Medine). Skinuo je svoj ogrta, dok je Amir ibnu Rebia gledao u njega. Sehl je bio jako bijele puti i lijepe koe. Amir je rekao: "Do danas nisam vidio ovako lijepu kou ni kod pokrivene djevice." Istog momenta Sehla je uhvatio estok bol. Obavijestili su Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, o njegovom bolu: "Ne moe podii glave - rekli su: "Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ih upita: "Sumnjate li na koga?" "Na Amira ibnu Rebi'u"", odgovorie. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ga je pozvao i strogo mu se obratio: "Radi ega to ubijate svoju brau? to ga nisi blagoslovio? Operi se za njega." Na to je Amir oprao lice, ruke, laktove, koljena, noge i potrao se ispod koulje. Tu vodu je stavio u posudu i njome polio Sehla otpozada. Istog momenta Sehl je ozdravio."
Prenose ga Ahmed, En-Nesai, Ibnu Made, Malik, a El-Albani je u "Sahihul-Dami" rekao da je sahih 3908.

U pogledu toga ta se podrazumijeva pod rijeima "ispod koulje" uenjaci su se razili: Neki su miljenja da je to dio tijela, neki da je spolni organ, neki bedro, jer je na njemu svezana koulja.

Opis pranja

Ibnu Sihab Ez-Zuhri, radijallahu anhu, rekao je:
"Nai uenjaci opisuju pranje na ovaj nain: Osobi koja je urekla se dadne posuda s vodom u koju on stavi ruku, uzme malo vode i ispere usta te to ispljune u posudu. Poslije toga opere lice u posudi. Zatim stavi lijevu ruku u posudu i iz nje sipa na desnu aku jedan puta. Zatim desnom rukom polije po lijevom laktu, onda lijevom rukom polije desnu nogu a desnom rukom polije lijevu nogu. Lijevom rukom e politi desno koljeno a desnom lijevo. Svu ovu vodu uhvatiti u posudu, a zatim unutranji dio koulje umoiti u nju ali da se pri tome posuda ne sputa na zemlju. Ova voda se polije po glavi ureenog. To se uini jednim potezom otpozada."
Vidi "Es-Sunen" od El-Bejhekija 9/202.

Propis pranja osobe koja je urekla

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao:
"Urok je istina i da je neto preteklo Allahovu odredbu, pretekao bi je urok, pa ako se od nekog od vas zatrai da se opere, neka to uini."
Prenosi ga Muslim: 5/32.

Od Aie, radijallahu anha, prenosi se da je rekla:
"Osobi koja je urekla nareivano je da se abdesti i da se tom vodom opere ureeni."
Ebu Davud, br. 3880 sa sahih senedom.

Iz ova dva hadisa, kao i drugih njima slinih, se uzima dokaz za abdest ili pranje onoga ko je urekao radi ureenog.
Drugi nain
Staviti ruku na glavu ureenog i rei:

"Bismillahi erkike, Allahu jefike, min kulli dain ju'zike ve min kulli nefsin ev ajnin hasidin Allahu jefike."
Muslim: 2186.

(U ime Allaha ti uim rukju, Allah te izlijeio od svake bolesti koja te uznemirava, i od svake zavidljive due i od uroka, Allah te izlijeio.) Ovo ponoviti tri, pet, sedam ili devet puta.
Trei nain
Staviti ruku na glavu ureenog i rei:

"Bismillahi jubrike, min kulli dain jefike, ve min erri hasidin iza hasede, ve min erri kulli zi ajnin."
Muslim: 2186.

Ponoviti pet ili sedam puta.
etvrti nain
Staviti ruku na glavu ureenog i rei:

"Allahumme rabben-nasi ezhibil be'se vefi ente-afi la ifae illa ifauke ifaen la jugadiru sekamen."

(Allahu moj, Gospodaru ljudi, otkloni nevolju i izlijei, Ti si Lijenik. Nema lijeka pored Tvoga, izlijei lijekom poslije kojeg se bolest ne vraa). Ponoviti sedam puta.
Peti nain
Staviti ruku na mjesto bola i prouiti sljedee sure: El-Ihlas, El-Felek i En-Nas po sedam puta.
esti nain
Pripremiti posudu sa vodom, prouiti na nju El-Ihlas, El-Felek i En-Nas i rei:
"Allahumme raben-nasi, ezhebil be'se vefi ente-afi, la ifae illa ifauke ifaen la jugadiru sekamen." (Tri puta)

"Bismillahi erkike, Allahu jefike, min kulli dain ju'zike ve min kulli nefsin ev ajnin hasidin Allahu jefike." (Tri puta)

Nakon toga isprazniti posudu na glavu ureenog jednim potezom sazada, tako da voda dohvati itavo tijelo. Allahovom e voljom ozdraviti.

Praktini primjer lijeenja uroka

Prvi primjer: Dojene odbija majino mlijeko
Bio sam u posjeti svojim roacima. Spomenuli su mi da beba u njihovoj porodici ve nekoliko dana odbija da doji. Rekao sam im da mi donesu dijete. Prouio sam nad njim El-Ihlas, El-Felek, En-Nas i neke dove prenesene od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Dao sam da odnesu bebu majci. Odmah su se vratili i obradovali me vijeu da je beba, Allahovom voljom, poela dojiti. Nema snage niti moi osim kod Uzvienog Allaha.
Drugi primjer: Djeak zanijemio
Taj djeak isticao se meu svojim vrnjacima jasnim govorom i bistrinom. Uvijek bi ga birali da govori na sveanostima. Jednog dana je umro djeak iz njegova mjesta i on je sa svojim roacima otiao na denazu. Zahvalio je Allahu i izrekao Mu pohvalu, a onda je odrao ljudima pouan i rjeit govor. Te iste noi zanijemio je. Otac mu se zabrinuo i odveo ga u bolnicu. Ljekari su ga pregledali, uradili mu testove, ali uzalud, nita nisu otkrili. Doveo ga je kod mene. Kad sam ga vidio, samo to nisam zaplakao, jer sam ga poznavao kao vrijednog propagatora Islama u koli. Suzdrao sam se i upitao oca ta mu se desilo. On mi je sve ispriao. Zakljuio sam da je djeak ureen i prouio sam mu El-Ihlas, El-Felek i En-Nas, a na vodu rukju protiv uroka. Rekao sam ocu da mu daje da pije tu vodu i da ga kupa njome sedam dana, te da mi navrati nakon toga. Kada je prolo sedam dana, doao mi je djeak zdrav i rjeit, kakav je i prije bio. Poduio sam ga dovama za zatitu od uroka koje e uiti ujutro i uvee.

Neka je hvala Allahu. Nema snage niti moi osim kod Allaha.
Trei primjer: Neobian dogaaj
Ovaj sluaj desio se u naoj kui. On bi u skraenoj verziji ovako izgledao. Doao mi je ovjek sa staricom. Mukarac je uao kod mene u sobu da mi ispria ta mu se desilo sa majkom. Starica je ula kod moje supruge, nakon ega sam je pozvao da joj prouim rukju. Kad sam to uradio i oni otili, vidio sam u kui bezbroj bijelih crva. Zaudio sam se toj pojavi. Moja supruga ih je poela sklanjati metlom, ali bi se crvi svaki put ponovo javljali u svakoj sobi. Pozvao sam enu da istraimo mogui uzrok te pojave. "ta ti je rekla starica?" - upitao sam. "Gledala je u svaki oak kue dugo i prodorno, ali nije nita rekla." Zakljuio sam da je urok, iako je naa kua skromno ureena, ali je mogue da starica ivi sa stoarima i da nije vidjela gradskih kua. Uglavnom, pripremio sam vodu i na nju prouio rukju protiv uroka. Poprskao sam njome okove kue i crvi su ubrzo nestali, a kui se vratio stari izgled. Neka je hvala Allahu Jedinom Gospodaru.

U ovom djelu toliko. Slavljen si i hvaljen Gospodaru, svjedoim da nema boanstva osim Tebe Jednog Jedinog, traim Tvoj oprost i kajem Ti se.

Sva prava pridržana od strane lijecenje-kuranom.com © 2002 - 2015
Kontakt informacije: e-mail info @ lijecenje-kuranom.com ili tel 00 387 (0)61 757 819
Web dizajn i izrada: DX.webTech - dx.webtech (@) gmail.com
Ucitavam...
Prijavite grešku